Hoće li Kina u godinama koje dolaze prestići zapadne liberalne demokracije u znanstvenim i tehnološkim dosezima? Kakve su šanse da Zapad počne zaostajati za probojima kineskih znanstvenika? Je li moguće da već sada, u ovome trenutku, ne znamo i ne razumijemo što sve pokušavaju Kinezi u svojim istraživačkim laboratorijima?
Praktično na tjednoj razini svjedočimo vijestima koje govore da kineska znanost dostiže pa i prestiže američku i europsku znanstvenu zajednicu kad su u pitanju nove znanstvene spoznaje, što bi u budućnosti moglo drastično promijeniti odnos ekonomske snage Kine prema najnaprednijim zapadnim državama.
U pojedinim istraživanjima, primjerice, kineska znanost nije sputana etičkim načelima kojih se trebaju pridržavati zapadni znanstvenici, pa odlaze korak dalje. Tako je u South China Morning Postu objavljena priča o ‘Malom Bamboo-u‘; mišu za kojeg kineska Akademija znanosti tvrdi da je prvi živi sisavac na kojem su napravili potpuno reprogramiranje/rekombiniranje kromosoma. Kineski znanstvenici doslovno su proizveli miša od 19 pari kromosoma tj. jedan manje nego što je prirodno te su o tome objavili rad u Science magazinu.
‘Little Bamboo‘ prvi je sisavac na planetu koje je živ nakon što su kineski istraživači proveli proces razbijanja kromosoma u različite segmente pa ih potom spojili u novim kombinacijama kako bi stvorili novo ‘pakiranje‘ gena. Više na jutarnji.hr