Tijekom ljeta suše i toplinski valovi, a sada obilne oborine. Je li riječ o klimatskim promjenama ili prirodnim varijabilnostima? Kako se boriti protiv vremenskih ekstremiteta? Koliko su pouzdani modeli prema kojima se predviđa rast vodostaja budući da je na Kupi on bio za pola metra viši od očekivanog? Što je s novim sustavom boks barijera, zašto se pokazao neučinkovit? Neka su od pitanja na koja su odgovarali gosti u emisiji “U mreži Prvog”. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković iznio je u emisiji “U mreži Prvog” posljednje podatke s vodostajima.
– Sve se relaksira, vodostaj Kupe u Karlovcu je pao tri metra, u Brodarcima više od tri i pol metra, a u donjem toku lagana stagnacija. Vodostaj Save je prilično nizak, ističe.
Stanovnici poplavljenih mjesta ogorčeni su bili pogrešnim procjenama o visini rasta vodostaja, pogreška je bila, prema navodima, gotovo pola metra.
– Imali ste indikacije na pijavice u Čazmi i Grubišnom Polju, ali nitko nije mogao reći da će se točno dogoditi. Prije nekoliko dana u Dalmatinskoj zagori trebalo je pasti od 80 do 100 mm kiše, a palo je od 20 do 40. A što onda reći na satne pomake u atmosferi gdje ste vi trebali tijekom poslijepodneva putem modela naših vodomjernih stanica preračunati dodatni porast vodostaja od 30 cm? To je jednostavno nemoguće. To su sustavi i prognostički modeli koji se temelje na radarskim osmatranjima. Sve je to bilo u noći, dodatni porast na koji se nije moglo reagirati.
“Ne možemo sve pripisati klimatskim promjenama”
Suše, toplinski valovi, potom obilne oborine, oluje… Što se događa s vremenom?
– Ne možemo govoriti da su sve vremenske nepogode direktna posljedica klimatskih promjena. Građani znaju reći, bilo je toga i prije. Nije da je riječ isključivo o klimatskim promjenama, ali puno tih događaja može se s time povezati, rekla je gostujući u emisiji “U mreži Prvog” Hrvatskoga radija, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti ministarstva gospodarstva Dunja Mazzocco Drvar.
Velika poplave u Njemačkoj i Belgiji, a koja je prošle godine odnijela stotine života, posljedica je klimatskih promjena, navodi Mazzocco Drvar.
– Analize su pokazale da je njezin intenzitet bio 19% jači nego da nema klimatskih promjena. Imali smo i pijavice u Češkoj i tornada koji su sve češći u Europi. Otprilike ih je tri tisuće godišnje u Europi, a od toga je tristotinjak onih razornih.
Situacija u Sisačko-moslavačkoj županiji je stabilna
Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak rekao je kakva je situacija s vodostajima na njihovom području.
– Situacija je stabilna. Postavljene su boks barijere na mjestima gdje je strašan potres oštetio nasipe. Ipak, voda je došla tek do 10 cm visine na barijerama, voda je noćas stagnirala. Očekujemo pad za dva do tri centimetra tijekom dana. Nema nikakve opasnosti za živote ljudi i za imovinu.
Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin gostujući u emisiji rekla je da se u njihovoj županiji situacija polako vraća u normalu, no da problema i dalje ima.
– Na cesti D-36 imamo dvije točke koje su poplavljene. U gradu Karlovcu je voda pala tri metra. Rubna naselja još nažalost nisu, još su odsječena zbog vode.
Govoreći o šteti, ističe da će se to procjenjivati.
– Poplavljeno je 55 obiteljskih kuća, desetak gospodarskih objekata i jedan sportski objekt. Psihoza je velika na područjima koja konstantno plave. Pred nama su jesen i zima, ljudi se boje čim vide vremensku prognozu i najavu kiša.
Navodi Furdek Hajdin da su naknade kod proglašenja elementarne nepogode simbolične i da iritiraju građane.
– Vrlo vjerojatno ćemo na lokalnoj razini ići na to da se bez proglašenja prirodne nepogode pomogne građanima, zaključuje. (hrt)