Analitičari navode da su se Rusi uredno povukli i ponovno ukopali u povoljnije linije
Ovo nije Harkiv. Tako je jedan ukrajinski vojnik sažeo situaciju na južnom ukrajinskom bojištu, veliku bitku za Herson. To je prvi veliki grad koji su Rusi osvojili u Putinovoj “specijalnoj operaciji” u Ukrajini. Ima veliku simboličku i stratešku važnost i ukrajinska armija teško da će imati tako otvoren put kao što joj se dogodilo na sjeveroistoku zemlje kada su u munjevitoj operaciji vratili goleme dijelove okupiranog teritorija oko Harkiva.
Analitičari napominju i da se na jugu nalaze mnogo bolje obučene ruske snage, profesionalni vojnici, koji su teži suparnici, a, uostalom, to je i predvorje za biser u Putinovoj carskoj kruni – poluotok Krim. Rusi će se, ukratko, braniti svim snagama.
Strateško povlačenje
Upravo zato se u slučaju najnovijeg proboja na jugu zemlje šampanjac na terenu nije otvarao kao u slučaju Harkiva jer je ukrajinskim jedinicama jasno da, unatoč velikoj motiviranosti, situacija nije slična onoj na sjeveru. Dok su se na sjeveru Rusi povlačili u kaosu, ostavljajući za sobom opremu i naoružanje, i bježeći glavom bez obzira, njihovo povlačenje na jugu izvedeno je na strateški način. Povlačili su se u strogom vojničkom ritmu, uredno, ništa ne zaboravljajući i ukopavajući nove linije koje bi trebale, nadaju se, biti lakše branjive. Cilj bi im, prema svemu sudeći, trebalo biti ukopavanje rovova pred gradom Hersonom i susjednim gradom Nova Kahovka. Naime, potonji je lokacija hidroelektrane ključne za opskrbu vodom poluotoka Krima, anektiranog još 2014. godine. Upravo je osvajanje hidroelektrane, i ponovno puštanje vode nakon što je Ukrajina opskrbu prekinula nakon aneksije, bio jedan od prvih velikih ciljeva ruske invazije. A Herson je jednostavno previše važan i politički i vojno. Ukratko, ukrajinske branitelje čeka duga borba za grad.
To ne znači da je ruska vojska na jugu zemlje u dobroj poziciji, podsjeća Washington Post u svojoj analizi bitke za jug. Upravo suprotno, položaj je vrlo klimav. Grad se nalazi na jedinom dijelu teritorija koji Rusi kontroliraju zapadno od rijeke Dnjipro. Teren je ravan, što otežava obranu. S ostatkom teritorija pod ruskom kontrolom povezan je s dva riječna prijelaza. Most Antonovski u Hersonu teško je oštećen u napadima ukrajinske artiljerije. Brana hidroelektrane Kahovka, koja se nalazi 70-ak kilometara istočnije, prohodna je. Ruske snage na tom području itekako riskiraju pad u okruženje, kao što se dogodilo kod više mjesta na području Donbasa. “Uspiju li Ukrajinci doći na domak glavnih mostova i riječnih prijelaza, onda ruska pozicija postaje neodrživa”, komentirao je za Washington Post Michael Kofman, vojni analitičar iz instituta CNA u Virginiji. Taktiziranje i strategija “što je sigurno, sigurno je” Ruse bi natjerali da se prebace na istočnu stranu rijeke dok im je vrijeme. Međutim, za to nema političke volje.
Osim politički, zadržavanje Hersona strateški je izuzetno važno jer uspiju li se Rusi pregrupirati i doći k sebi, taj bi grad služio kao most za eventualno novo napredovanje na drugu stranu Dnjipra i potencijalne vojne ciljeve – Mikolajiv i Odesu.
Ukrajincima je sada cilj što više odgurnuti Ruse prije nego što počne zima i prije nego što se bojište napuni Putinovim mobiliziranim rezervistima. Situacija s ljudstvom na ruskoj je strani toliko kaotična da se u istom tenku nalaze članovi iz raznih jedinica, prema priznanju jednog ruskog zarobljenika. Vojnici na jugu mnogo su sposobniji i obučeniji od onih na istoku, ali situacija je daleko od idealne i jasno je da ruski zapovjednici muku muče sa sastavljanjem jedinica i organizacijom ljudi i bitki. No, nitko na ukrajinskoj strani ne zanosi se da će biti lako, ali uspjeh oko Harkiva dao im je nadu. Ruski vojnici na jugu su obučeniji i bolje organiziraniji od onih oko Harkiva, ali s ukrajinske strane fronte mnogo je domaćih dečki, motiviranih da se vrate svojim kućama. “Uspjeh oko Harkiva zaista je motivirao naše borce ovdje na jugu. Instinkt nam kaže da budemo oprezni, ali ponekad moraš probati da saznaš”, komentirao je sugovornik WP-ja. (jutarnji.hr)