Od 216 zahtjeva, do sada ih je riješeno samo deset, a među njima je samo jedna elektrana i dobila energetsko odobrenje
Postupci energetskih odobrenja za elektrane moraju se po hitnom postupku ubrzati jer bi u protivnom Hrvatska mogla ostati bez OiE projekata, poručila nam je jučer direktorica Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske Maja Pokrovac u osvrtu na trenutno stanje rješavanja zahtjeva za energetska odobrenja elektrana na obnovljive izvore energije.
Kako doznajemo u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, naime, od 216 zahtjeva za energetska odobrenja novim elektranama na sunce,vjetar i druge ‘obnovljivce‘, koliko ih je podneseno Ministarstvu u veljači ove godine, do sada je riješeno samo deset zahtjeva, a među njima je samo jedna elektrana i dobila energetsko odobrenje.
‘Ako budemo moralo ovoliko čekati, odlazimo iz Hrvatske‘
- Apeliramo na Vladu RH da shvati poziciju u kojoj se nalaze projekti obnovljivih izvora energije jer već predugo stoje. Investitori će svoja financijska sredstva, ako i dalje budu morali ovoliko dugo čekati, uložiti u neku drugu zemlju u kojoj je sustav uređen, a svi parametri poznati – upozorava Maja Pokrovac. Dodaje kako su ‘ulagači imali puno razumijevanja i strpljenja za objektivne teškoće zbog kojih sustav nije funkcionirao brže‘, ali da je sada potrebno pod hitno ubrzati izdavanje odobrenja.
- Dosad je objavljeno 10 javnih natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, a na prijedlog Povjerenstva donesena je odluka o odabiru najpovoljnije ponude za izdavanje energetskog odobrenja za sunčanu elektranu Donja Dubrava, te je izdano energetsko odobrenje. Ostale odluke o provedenim javnim natječajima su u izradi i bit će objavljene na našim mrežnim stranicama – naveli su nam u Ministarstvu. Drugim riječima, investitori u više od 200 elektrana na obnovljive izvore energije nisu se pomakli s mjesta u nastojanju da dobiju energetsko odobrenje bez kojeg ne mogu početi s radom.
Najviše projekata, prema ovome pozivu Ministarstva, ‘gura‘ HEP. Riječ je, računajući i spomenutu elektranu u Donjoj Dubravi, o 21 elektrani, od čega 16 ‘solara‘, tri vjetroelektrane te po jednoj hidroelektrani i elektrani na pogon tzv. kogeneracije. Iza HEP-a, po broju podnesenih zahtjeva, slijede Nautilus Technology iz Zaprešića s 12 sunčanih elektrana, zagrebački RP Global Projekti d.o.o. (šest solara i dvije vjetroelektrane), Adria Renewables d.o.o iz Zagreba sa šest ‘solara‘ te vinkovački Mamodo d.o.o. s pet sunčanih elektrana.
Ministarstvo: ‘Nisu dostavili valjanu dokumentaciju‘
Na pitanje zašto je dosad riješeno samo deset zahtjeva investitora u elektrane, u Ministarstvu kažu kako ‘podnositelji zahtjeva za nekoliko desetaka pravodobno zaprimljenih iskaza interesa nisu dostavili valjanu dokumentaciju, kao i da‘, dodaju, ‘projekti ne zadovoljavaju kriterije propisane odredbama Zakona o tržištu električne energije‘. Ipak, kako nam je potvrđeno, još nitko nije odbijen.
- Konačni broj projekata za koje je iskazan interes, a ne zadovoljavaju propisane kriterije sukladno Zakonu o tržištu električne energije, znat će se nakon završetka detaljne obrade dokumentacije svih zaprimljenih iskaza interesa. U iduća dva tjedna nastavit će se s objavom javnih natječaja – poručeno nam je iz Ministarstva.
Spomenuti javni natječaji drugi su korak u proceduri ishođenja odobrenja za rad novim ‘obnovljivcima‘. Naime, 216 podnesenih zahtjeva odnosi se na izgradnju elektrana na zemljištima u vlasništvu države, gradova, općina ili županija, pa je potrebno provesti pripadajuće javno nadmetanje za dodjelu energetskog odobrenja. Ministarstvo, prema mjerodavnom Zakonu o tržištu električne energije može izdati energetsko odobrenje i bez javnog nadmetanja.
Ukupna priključna snaga elektrana čiji su se ulagači u veljači javili s zahtjevima za energetsko odobrenje iznosi 5953 megavata. Za usporedbu, najveću priključnu snagu s dijela popisa 216 elektrana koji se odnosi na ‘solare‘ ima sunčana elektrana tvrtke Acciona energija d.o.o., 150 megavata.
‘Službenicima treba dati stimulacije da brže izdaju odobrenja‘
Nije samo sporo rješavanje zahtjeva za energetsko odobrenje ‘usko grlo‘ razvoja elektrana na obnovljive izvore energije i ulaganja u njih.
- Očekivali smo da će proces obrade iskazanih interesa biti brži, kao i da će podzakonski akti biti pravovremeno doneseni. Još uvijek nisu donesena pravila o priključenju operatora prijenosnog i distribucijskog sustava. Nije donesena odluka o visini cijene za priključenje sukladno metodologiji za priključenje koje donosi HERA. Bez ovih podzakonskih akata ne može profunkcionirati sustav izdavanja energetskih odobrenja – ističe direktorica Udružanja ‘OiE‘ Maja Pokrovac.
Predlaže i način za ubrzanje rješavanja zahtjeva za energetska odobrenja.
- Dobar primjer je praksa koja se provodi u radu na EU projektima gdje postoji motivacija u obliku povećanja koeficijenta za rad u tom području – kaže direktorica Udruženja ‘OiE‘. Hrvatska je, prema nedavnom istraživanju agencije Ember, najsporija u izdavanju dozvola za elektrane na OiE među 12 analiziranih članica Unije. (jutarnji.hr)