Ove godine pravo na punu starosnu mirovinu stječu muškarci rođeni 1958. godine te godinu i devet mjeseci mlađe žene. No umiroviti se možete i ranije, uz ispunjavanje odgovarajućih uvjeta. Za odlazak u starosnu mirovinu osnovni uvjet je navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.Iznimno, žene imaju pravo na ranije umirovljenje u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kada će se ujednačiti uvjeti za oba spola. To znači da uvjete za punu starosnu mirovinu ove godine ispunjavaju žene kada napune 63 godine i tri mjeseca.
Svake iduće godine granica godina života i staža povećava se za tri mjeseca te će se izjednačiti s redovnim uvjetima 2030. godine.Posebna pravila stjecanja prava na starosnu mirovinu vrijede za tzv. dugogodišnje osiguranike. Riječ je o osobama koje imaju više godina staža, a nedostaju im godine života. One stječu pravo na starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 41 godinu radnog staža. Važno je naglasiti da je njihova mirovina ista kao i obična starosna te se ne umanjuje, a raniji odlazak u mirovinu omogućen im je zbog dugog radnog staža.
Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana u kojem su ispunjeni uvjeti za nju i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.). Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Oni koji žele ranije u mirovinu, a nemaju tako puno staža, mogu koristiti institut prijevremene starosne mirovine. Pravo na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu imaju osobe koje navrše 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Pritom, kao i kod pune starosne mirovine, žene u prijelaznom razdoblju imaju pravo na ranije umirovljenje. U 2023. žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i tri mjeseca, a svake iduće godine granica se pomiče za tri mjeseca te će se izjednačiti s redovnim uvjetima 2030. godine.
Prijevremeni umirovljenici nemaju pravo na punu mirovinu. Njima se mirovina umanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja za 0,2 posto.
Onima koji ne žele u mirovinu pruža se mogućnost ostanka u radnom odnosu i nakon napunjenih 65 godina. Ako ne žele koristiti mirovinska prava, mogu nastaviti raditi do 68. godine uz dodatne dvije godine prema dogovoru s poslodavcem. Za nagradu imaju pravo na višu mirovinu. Od 1. siječnja 2023. na dodatni radni staž mirovina se uvećava za 0,45 posto po mjesecu produljenja, odnosno 27 posto za maksimalnih pet godina ako nastave raditi do 70. godine. Cijeli članak donosi Tpotrtal.