Aktualno PROMO

Od socijalne anksioznosti danas pati između 7 i 16 posto populacije – naučite kako je prepoznati

Projekt „Što ima lima“ provođenjem edukacija putem online platforme i besplatnog psihološkog savjetovališta podiže svijest građana o nužnosti prevencije psihičkih smetnji kod djece i mladih, a jedna od raznih tema je i socijalna anksioznost

Psihičke smetnje su treći najčešći razlog posjeta djece školskom liječniku, dok čak 20 posto maloljetnih osoba ima neki tip razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema. Kako bi se smanjila ta statistika, izuzetno je važno pravodobno educirati učitelje, roditelje ali i djecu o simptomima i pravovremenoj reakciji. Upravo se zato projektom Što ima lima? promiču zdrave navike djece i odraslih na području Karlovačke županije, a u sklopu virtualnog edukativno-promotivnog programa projekt pokriva 12 različitih tema o smetnjama koje se najčešće javljaju kod djece i adolescenata. Tema ovog mjeseca je socijalna anksioznost od koje pati između 7 i 16 posto populacije.

Gledajući simptome, moglo bi se zaključiti da su sramežljivost i socijalna anksioznosti istoznačnice, no analizirajući simptome dolazi do vidljive razlike u kojoj sramežljivost, za razliku od socijalne anksioznosti, nema toliko snažan intenzitet na pojedinca i ne dovodi do intenzivnih tjelesnih simptoma, i/ili izbjegavajućeg ponašanja, kao što je to slučaj kod socijalne anksioznosti. Socijalna anksioznost rijetko se javlja u odrasloj dobi, većinom se javlja u ranoj adolescentnoj dobi, te je učestalija kod žena. Unatoč tome, analizirajući podatke, stručnjaci su došli do rezultata da muškarci koji pate od socijalnog poremećaja jednako ili čak u većoj mjeri posjećuju liječnika.

Iako je mnogo uzroka kako i zašto dolazi do socijalne anksioznosti, kao vanjske razloge mogu se izdvojiti razvojna iskustva, stvaranje pretpostavki o njima i ne razbijanje istih te strah od ponavljanja već proživljenog neugodnog iskustva. Djeca čiji su roditelji pretjerano zaštitnički, kritički ili odbacujuće nastrojeni imaju veću vjerojatnost razvijanja socijalne anksioznosti. Kognitivni uzroci socijalne anksioznosti su tumačenje i pripisivanje značenja situacijama, to su neke naše misli koje se samoinicijativno pojave, a određene su našim samoodređenjem, mislima i pretpostavkama o sebi, o drugima i o svijetu.

Osobe oboljele od socijalne anksioznosti u pravilu imaju određenu genetsku predispoziciju, najčešće imaju negativno mišljenje o sebi te negativna očekivanja o tome što će im se dogoditi u socijalnim situacijama. Jedan od razloga dolaska do socijalne anksioznosti može biti jednostavno manjak izgrađenih socijalnih vještina, vještina započinjanja razgovora, održavanje razgovora, aktivno slušanje i slično“, navodi Maja Golešić mag. psych koja je u webinaru potanko objasnila uzroke nastajanja socijalne anksioznosti kod mladih, te koji su ključni koraci u tretmanu sramežljivosti.

Web stranica, YouTube kanal i društvene mreže (Facebook, Instagram i TikTok) projekta „Što ima lima?“ nude raznovrsne psihoedukativne sadržaje te webinare psihologa namijenjene upravo za edukaciju mladih i njihovih roditeljima o temama socijalne anksioznosti, kao i drugih problema s kojima se djeca susreću, a putem opcije Pričaj s nama! bilo tko može anonimno postaviti pitanje psihologu ili zatražiti savjet.

Projekt se provodi u sklopu poziva Promocija zdravlja i prevencija bolesti – faza 2 br:UP.02.2.1.08. Usklađen je sa Strateškim planom za razvoj zdravstva 2020-2022., s obzirom na to da se provedbom istog promiče mentalno zdravlje implementacijom u lokalnoj zajednici i to informiranjem, edukacijom i senzibiliziranjem građana. Također, projekt doprinosi Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. jer se projektom poduzimaju i potiču intervencije usmjerene i ka prevenciji mentalnih poremećaja s vrlo negativnim utjecajem na kvalitetu života. Prijavitelj projekta je Udruga za promociju i zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici „GITA“, a kao partneri na projektu sudjeluju Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Grad Ogulin i Općina Plaški. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.