U današnje vrijeme vrlo često možemo čuti da netko kaže „pod stresom sam“.
Svatko od nas se je barem jednom u životu našao u stresnoj situaciji. O pojmu stresa i koji on utjecaj ima na ne samo naše psihičko već i fizičko zdravlje sve se više obraća pozornosti te iz tog razloga u narednim člancima detaljnije ćemo se pozabaviti s pitanjem stresa i na koje sve načine utječe na naše mentalno zdravlje.
Kad govorimo o stresu važno je za istaknuti da stres nije neka točno određena osoba, okolnost ili npr. opasna životinja, već je stres naš subjektivni događaj i interpretacija određene situacije. Stres je stanje koje nastaje kada je osoba suočena s događajima ili situacijama koje smatra prijetećima svojoj dobrobiti, ili koje od njih traže ulaganje posebnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postavljaju.
Koju razinu stresa u određenoj situaciji će osoba doživjeti ovisi o procjeni njene ugroženosti u određenoj situaciji, te sposobnosti da se s tom situacijom nosi.
Sa stresom se susrećemo u raznim svakodnevnim situacijama (gužva u prometu, kašnjenje na posao, plaćanje računa, itd.) no sve su to situacije gdje razina stresa nije velika i svatko od nas se može nositi s manjom razinom stresa koji nema štetne utjecaje na naše mentalno zdravlje. Kad se osoba nađe u nekoj situaciji za koju procjenjuje da je stresna, za njega osoba procjenjuje “što ova situacija znači za mene” (primarna procjena) i “mogu li se nositi s tom situacijom” (sekundarna procjena). Ako osoba, na osnovi takve sekundarne procjene, zaključi da je sposobna svladati neki zadatak, riješiti problem, ili promijeniti situaciju u svoju korist, prijetnja se pretvara u izazov.
Pojedinac tada zaključuje da će, uz ulaganje dodatnih napora, svojih sposobnosti i znanje postići za sebe nešto povoljno.
Posljedice na naše mentalno zdravlje ostavlja kronični i akutni stres. Akutni stres se brzo javi i brzo prođe (npr. prometna nesreća) te on ne ostavlja dugotrajne ozbiljne posljedice. Osoba se nakon doživljenog akutnog stresa nakon određenog perioda vremena oporavi, te nastavi dalje živjeti bez većih posljedica na mentalno zdravlje.
No, s druge strane, kada govorimo o kroničnom stresu on može ostaviti vrlo ozbiljne posljedice. Osobe koje pate od kroničnog stresa su već neko duže vrijeme pod pritiskom kojemu se ne mogu oduprijeti, npr. učestali bračni problemi, problemi na radnome mjestu, ugrožena egzistencija, itd. Drugim riječima, osoba kontinuirano tj. svakodnevno doživljava kroz neko duže vrijeme velike razine stresa koje ostavljaju posljedice na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Kako će svatko od nas reagirati i nositi se sa stresom ovisi od osobe do osobe. Način nošenja sa stresom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja. Naš organizam reagira na stres. Svaki stres remeti ravnotežu našeg organizma tzv. homeostazu tj. narušava ju (bol u prsima, otežana probava, umor, glavobolja, visok krvni tlak, itd.).
Kada govorimo o utjecaju stresa na naše fizičko zdravlje važno je za istaknuti kortizol (hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda) koji se prilikom kroničnog stresa povećava u našem organizmu čije povećane razine uzrokuje slabljenje imunološkog sustava, što povećava rizik od nastanka malignih bolesti. Također povisuje i krvni tlak, a sa samim time povećavaju se šanse i za razvoj srčanih bolesti.
U slijedećem članku detaljnije ćemo se pozabaviti s pozitivnim stresom i načinima kako smanjiti stres.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
