Kao što smo u prošlom članku pisali stres je naš subjektivan doživljan određene situacije.
Prilikom procjene situacije mi odlučujemo hoćemo li se suočiti s tom situacijom, ili ćemo pobjeći iz nje tzv. bijeg ili let (fight or flight). Stres se javlja kada osoba procjenjuje da su nastale promjene iznad, ili ispod njegovih/njezinih mogućnosti tj. da se ne može nositi s njima ili izaći na kraj.
Kada govorimo o stresu prve asocijacije su vezane uz negativne ili traumatične događaje, no stres se može javiti i u pozitivnim i lijepim događajima. Možemo uzeti za primjer napredovanje na radnome mjestu, što je pozitivan događaj, no ako osoba tu situaciju gleda sa strahom hoće li se moći nositi s novim zahtjevima novog radnog mjesta te da li je dovoljno sposobna da se nosi s zadacima takav događaj za tu osobu će biti stresan.
Isto tako, ako uzmemo za primjer vjenčanje, što je također sretan događaj u životu svake osobe prilikom organizacije vjenčanja osobe su pod stresom radi brige hoće li uspjeti osigurati npr. dovoljno hrane za goste, kakvo će biti vrijeme, hoće li doći dovoljno gostiju, itd. Kada govorimo o razlici između pozitivnog i negativnog stresa glavna razlika je da dok kod negativnog stresa osoba procjenjuje da njezine sposobnosti nisu dovoljne da bi se nosila s novonastalim zahtjevima, pozitivan stres se javlja kada procjenjujemo da su naše unutrašnje sposobnosti dovoljne da se suočimo i razriješimo zahtjeve koji se postavljaju ispred nas.
Ako uzmemo za ranije navedeni primjer unapređenje na radnome mjestu, ako osoba na novonastalu situacije gleda kao izazov i priliku da pokaže svoje vještine i nauči nove, te se još više razvije kao osoba i kao zaposlenik, pozitivan stres će dovesti do toga da će osoba razvijati svoje unutrašnje obrambene mehanizme, sposobnosti i načine nošenja i razrješavanja stresa. Što će, naravno, pozitivno utjecati na osobu te će se u budućnosti lakše i uspješnije nositi sa stresnim situacijama.
Pozitivan stres pozitivno utječe na razvijanje naših obrambenih mehanizama i sposobnosti nošenja sa stresnim situacijama, što se ukupno odražava na naše mentalno zdravlje i kvalitetu života. Razvijanje obrambenih mehanizama nošenja sa stresom je proces za koje je potrebno vrijeme i naše izlaganje pozitivnim stresnim situacijama iz kojih se učimo i razvijamo načine i tehnike kako se što uspješnije nositi sa stresom.
Razvijanjem naših obrambenih mehanizama razvija se i naše samopoštovanje i samopouzdanje što utječe na pozitivan način i na naše mentalno zdravlje.
Kad se nađemo u situaciju za koju procjenjujemo da je stresna za nas važno je na koji način tj. kako ćemo gledati na tu novonastalu situaciju. Hoćemo li gledati na nju na način „ja imam problem“ ili „što ja mogu učiniti da razriješim ovu situaciju ili zahtjev?“. Ova dva načina gledanja na novonastalu situaciju razlikuju se u našem pristupu.
Prvi način gledanja usmjeren je samo na problem, dok je drugi način gledanja usmjeren na moguća rješenja, tj. načine na koje se može svojim vještinama i sposobnostima riješiti problem/izazov. Način gledanja na problem/izazov gdje tražimo moguća rješenja razvijamo naše obrambene mehanizme, te vještine nošenja sa stresom, čime se razvijamo kao osobe i unapređujemo naše mentalno zdravlje.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
