U prošlom članku pisali smo o tome što anksioznost ustvari je i kako ona sve utječe na naše mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Anksioznost je stanje koje se karakterizira osjećajem unutrašnje uznemirenosti, osjećajem nelagode, straha da će se nešto strašno dogoditi, uz opću napetost i unutrašnji nemir. Znači anksioznost je naša anticipacija ili predviđanje da će se nešto loše dogoditi. Svatko od nas je u životu u nekom trenutku bio anksiozan (normalna anksioznost), to ne znači da trebamo odmah potražiti stručnu pomoć ili da s nama nije nešto u redu već da se trebamo naučiti upravljati s njom, a ne da ona upravlja s nama. Isto tako važno je za napomenuti da nisu samo odrasli anksiozni već i djeca mogu biti anksiozna (loše ocjene u školi, ljubavni odnosi, neslaganje s prijateljima/kolegama iz škole, itd.). Kolika će biti razina ili jačina anksioznosti ovisi o nama tj. ona raste u odnosu na značenje koje mi sami osobno pridodajemo nekom određenom događaju znači radi se o subjektivnoj procjeni. Ako mi npr. unapređenje na radnome mjestu gledamo kao jako važan događaj u našem živote te smatramo da ne smijemo napraviti niti jednu pogrešku samim time porasti će i razina naše anksioznosti. Kada se nađemo u situacijama gdje se poveća razina anksioznosti jedna od tehnika koja vam može pomoći je da obratite pozornost na vaše disanje tj. potrudite se disati duboko jer u anksioznim stanjima osobe plitko dišu (iz prsa) i unose previše kisika u organizam. Dubokim disanjem sprečavate da dođe do hiperventilacije i ubrzanog rada srca, a sa samim time i cijelo tijelo se uznemiri. Iz tog razloga dubokim disanjem kontroliramo unošenje kisika u naš organizam s čime se automatski smiruje rad našeg srca i ne dolazi do uznemiravanja cijeloga tijela. Druga stvar na koju je korisno obratiti pozornost su naše misli. Kada se osjećate anksiozno obratite pozornost na misli koje vam prolaze u tom trenutku kroz glavu. Pokušajte procijeniti koliko su te misli ustvari istinite tj. točne i koja je vjerovatnost da bi se negativne misli mogle ostvariti. Uviđanjem da su šanse da se vaša negativna predviđanja ostvare minimalne ili gotovo nikakve automatski će se smanjiti i razina anksioznosti. Važno je za istaknuti da je ovo vještina za koju treba vremena i prakse da bi se usavršila te ja sasvim realno za očekivati da kada počnete obračati više pozornosti na vaše negativne misli u nekim situacijama će one ipak prevladati dok u drugim situacijam ćete biti uspješniji u uviđanju njihove nerealnosti. Uz duboko disanje i procjenjivanje točnosti misli još jedna stvar koja je bitna kada govorimo o anksioznosti je i san. Kvalitetan san je važan ne samo za naše što uspješnije nošenje s anksioznosti već je bitan i za naše cjelokupno mentalno zdravlje. Dakle, anksioznost će uvijek biti prisutna u našim životima no to ne znači da ju mi ne možemo kontrolirati i izlaziti na kraj s njom. Kao što smo ranije u članku napisali postoje brojne tehnike koje nam mogu pomoći da se što uspješnije nosimo s anksioznosti. No ako se ikada nađete u situaciji da je anksioznost preuzela kontrolu nad vašim život te utječe na vaše svakodnevno funkcioniranje savjetujemo vam da u tim situacijama potražite stručnu pomoć (psiholog/psihijatar). Također ako želite još više naučiti o tehnikama pomoću kojih se što uspješnije možete nositi s anksioznosti savjetujemo vam da se konzultirate s psihologom ili psihijatrom.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj (foto:pixabay.com)
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
