Plan i program mjera zdravstvene zaštite donijet će više štete nego koristi, tvrde udruge u zdravstvu
Sistematski pregled u trajanju od 10 do 25 minuta, cijepljenje protiv zaraznih bolesti od pet do 12 minuta i vađenje krvi od jedne do tri minute samo su kap u moru vremenskih normativa predviđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, koji je do prije nekoliko dana bio na javnom savjetovanju.
Svoje negodovanje izrazile su gotovo sve komore, stručna društva, udruge i sindikati, a na sam dokument stigle su čak 203 primjedbe. Generalni je zaključak sugovornika da će biti više štete nego koristi i da, suprotno ministrovim tvrdnjama da je cilj da pacijent bude u fokusu, on, zapravo, neće imati nikakvo vrijeme s liječnikom, a samim time past će i kvaliteta rada.
- Ovo nije rad struke. Netko je uzeo prethodne podatke i napravio raspon, s jedne strane smanjio prosječno vrijeme za trećinu, a s druge povećao. No, broj pacijenata koji bi se trebali pregledati odnosi se na najmanje predviđeno vrijeme – kaže predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.
U pitanju su životi
Primjerice, ako je za UZV srca propisano od 20 do 45 minuta, koliko bi trebala pogledati pacijenata?
- Realno, u radnom bih danu napravila 17 ili 18, a ako se gleda prema najmanjem vremenu to je 24 ili 25. Ili ću brzati i ne odraditi posao dobro ili neću stići odraditi – odgovara Šmit.
Kao primjer uzima i citologiju, gdje se na mikroskopu gleda ima li netko tumor ili nema.
- Preozbiljno je to da bi se nečijim životom baratalo u minutama. Ako ministar Beroš može u dvije minute očitati CT, neka se onda zaposli na radiologiji – smatra Šmit. I obiteljska medicina je nezadovoljna. Predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić tvrdi da prema izračunima ispada da trebaju raditi 17 sati dnevno.
- Ovo je sve napravljeno planski, da nas se opet izigra. Bez ikakve obavijesti pušteno je u javnu raspravu usred ljeta i to na najkraći mogući rok. Bez ikakvih konzultacija – tvrdi Ban Toskić.
Nerealno i iracionalno
Iako se tek danas očekuje da će Hrvatska liječnička komora poslati svoje primjedbe, neslužbeno za Jutarnji kažu da nisu zadovoljni. U Komori tako smatraju da je potpuno nejasno tko je izradio dokumente s obzirom na to da nikoga iz struke tko se time bavio ne znaju. Napominju da postoji zapis samo o jednoj radnoj skupini, koja sadržava pravnike, liječnike koji rade u Ministarstvu i jednog stomatologa, dakle, nikoga od stručnih društava.
Nadalje, nigdje nisu navedeni kriteriji koji su bili uvršteni za izradu vremenskih normativa, a i u dokumentu ne postoji ništa od normativa za stacionarno liječenje. Stoga HLK smatra da uvođenje raspona vremena može samo naštetiti jer je s rasponom od do nemoguće planirati i naručivati pacijente.
Najnoviji Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2023. – 2026., u sklopu kojih su predloženi vremensko-kadrovski normativi, dokument je koji je potpuno neprimjeren stvarnom stanju u zdravstvenom sustavu jer uopće ne uzima u obzir cijeli niz problema s kojima se danas bore svi zaposleni u zdravstvenom sustavu i kao takav je neprimjenjiv, smatra Hrvatski liječnički sindikat.
- Tablice su, očigledno, prepisane iz onih starih, po principu ‘copy-paste‘, a takav način rješavanja problema HLS ne može prihvatiti. Ako baš u svakoj tablici i baš za svaku specijalizaciju treba mijenjati više od 75 posto predloženog teksta, očigledno je da dokument ne valja! – smatraju u HLS-u.
Kao glavne primjedbe navode da su vremenski normativi postavljeni u rasponu minimalnog i maksimalnog vremena potrebnog za obavljanje nekog specifičnog postupka, pri čemu je potrebno vrijeme definirano potpuno nerealno i iracionalno.
- Osobito je to vidljivo u normativima za kirurške struke, gdje je za neke jednostavnije operacije predloženo mnogo više vremena nego za postupke koji su puno zahtjevniji i za koje treba znatno više vremena – pojašnjavaju. (I. Krnić, jutarnji.hr)
