Ako vam se ikada dogodilo da vas je npr. zabolio želudac, što je normalna reakcija našeg organizma koji nam poručuje da nešto nije u redu, naša reakcija na taj signal može se razlikovati.
Neke osobe će pomisliti ili da su nešto loše pojele/popile, ili će otići do liječnika po stručni savjet i neće se previše brinuti oko trenutne zdravstvene situacije. Normalna razina zabrinutosti za naše zdravlje korisna je, jer motivira osobe da vode računa o svom zdravlju, te ako osjete da nešto nije u redu odlaze do liječnika po stručni savjet i neće pretjerano brinuti o svom trenutnom zdravstvenom problemu ako za to nema utemeljenog razloga.
No, što ako osoba počne vjerovati da su to simptomi neke teške bolesti te unatoč tome što je liječnik procijenio kako trenutni simptomi nisu rezultat neke teške bolesti, osoba se i dalje brine da se tu radi o simptomima neke ozbiljne bolesti koje liječnik nije primijetio? Osoba počne većinu svoga vremena intenzivno razmišljati, primjećivati i usmjeravati svoju pozornost na suptilne simptome na svome tijelu za koje osoba postaje uvjerena da oni potvrđuju da boluje od ozbiljne bolesti. Brigu i nemir će još dodatno pogoršati ako se služimo internetom da bi pokušali dokučili na temelju naših simptoma da li bolujemo od neke teže bolesti. U slučaju da se osoba kontinuirano brine o tome da ima neku nedijagnosticiranu ozbiljnu bolest ili da će od nje oboljeti i ta zabrinutost traje neko dulje vrijeme (obično se uzima u obzir razdoblje duže od šest mjeseci) unatoč tome što liječnik i zdravstveni nalazi ne ukazuju na postojanje ikakvog razloga koji bi potvrdili naše strahove, moguće je da se radi o zdravstvenoj anksioznosti.
Kao što smo ranije u članku spomenuli, ako ste zabrinuti za svoje zdravlje razumno je posjetiti liječnika tj. potražiti stručnu pomoć. Uz zdravstvenu anksioznost osjećat ćete veliku uznemirenost zbog svojih stvarnih ili izmišljenih simptoma, čak i nakon što rezultati medicinskih pretraga budu negativni i liječnici vas uvjere da ste zdravi i da ne bolujete od nikakve ozbiljne bolesti.
Zdravstvena anksioznost nadilazi normalnu razinu zabrinutosti za vlastito zdravlje, te neminovno utječe na kvalitetu života osobe. Važno je za istaknuti da se pretjerana briga o zdravlju može javiti i uz prisutnost simptoma koji ukazuju na neku bolest u takvim slučajevima govori se o poremećaju sa somatskim (tjelesnim) simptomima. Osobe s dijagnosticiranim poremećajem sa somatskim simptomima karakterizira neprestane misli o ozbiljnosti tjelesnih simptoma koje osoba doživljava, te dolazi do povišene tjeskobe koja je izazvana negativnim mislima. Također, kao i kod dijagnosticiranja zdravstvene anksioznosti, i ovdje je važno da su zadovoljeni određeni kriteriji te da je tjeskoba prisutna u trajanju od barem šest mjeseci.
Dok čitate ovaj članak vjerojatno ste pomislili na pojam hipohondrija i u pravu ste. Prije se je za zdravstvenu anksioznost i poremećaj sa somatskim simptomima koristio pojam hipohondrija. No, baš iz razloga da se učini razlika između anksioznog poremećaja zbog bolesti i poremećaja sa somatskim simptomima, pojam hipohondrija se više ne koristi u stručnoj literaturi.
U sljedećem članku detaljnije ćemo pisati o uzrocima zdravstvene anksioznosti, te načinima pomoću kojih se možete što lakše nositi s njom.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj (foto.pixabay)
