Kao što smo u prošlom članku pisali, apsolutno je normalno brinuti se za svoje zdravlje. Normalna razina zabrinutosti za naše zdravlje korisna je, jer nas motivira da se brinemo za njega (pazimo na prehranu, vježbamo, provodimo dovoljno vremena u prirodi i na svježem zraku, itd.). Pogotovo ako uzmemo u obzir pandemiju COVID-a tj. nove bolesti koja je prošla i koja je neminovno ostavila posljedice na psihičko i fizičko zdravlje ljudi nije ni čudno da je došlo do porasta slučajeva zdravstvene anksioznosti.
Kada govorimo o simptomima osoba koja pati od zdravstvene anksioznosti postaje sve više zaokupljena svojim zdravljem i fokusira se na fizičke znakove ili osjete, za koje smatra da bi mogli biti pokazatelj da nešto nije u redu ili da boluje od teške bolesti.
Neki od najčešćih simptoma su: neprestano tražite uvjeravanje bliskih osoba da je sa vama sve u redu, iako nemate simptome vi se bojite da ste bolesni, neprestano tražite informacije o zdravlju na internetu, vaša briga o zdravlju ometa vaše svakodnevno funkcioniranje, ako čujete ili pročitate vijesti ili informacije o nekoj bolesti počnete se brinuti da ju imate.
Anksioznost se može još više pojačati ako osoba pokušava pomoću interneta (pogotovo ako informacije tražimo na nestručnim ili u najmanju ruku upitnim web stranicama), a ne odlaskom liječniku utvrditi dijagnozu na temelju simptoma koje osoba osjeća.
Pošto živimo u modernom vremenu, nije ništa čudno da osoba pomoću tehnologije pokušava dobiti odgovore na razna pitanja u ovome slučaju na odgovore vezane uz trenutno zdravstveno stanje. Koliko često ljudi pomoću interneta pokušavaju dobiti odgovore vezano uz njihovo zdravstveno stanje dovoljno govori da je ova pojava dobila i svoj naziv kiberohondrija.
Kiberohondija uključuje povećanu anksioznost koja je vezana uz često i pretjerano internetsko pretraživanje o zdravstvenim stanjima u koje se u početku upuštamo da bismo smirili brige, a na kraju se dogodi kontraefekt tj. dolazi do dodatnog povećanja tjeskobe, anksioznosti i uznemirenosti.
Kada govorimo o mogućim uzrocima zdravstvene anksioznosti moguće je da se pojavi “iz vedrog neba” tj. bez nekog jasnog uzroka. No, kada govorimo o mogućim okidačima zdravstvene anksioznosti neki od njih mogu biti: da ste u djetinjstvu doživjeli neku tešku bolest ili da je član obitelji imao ili ima neku ozbiljnu bolest, vi ili član vaše obitelji je sklon anksioznost, prolazak kroz stresan ili traumatičan događaj kao što je npr. patnja/tugovanje zbog gubitka bliske osobe, itd.
Također, nedostatak informacija ili loše razumijevanje bolesti, može pridonijeti zdravstvenoj anksioznosti. Kako se ustvari nositi s zdravstvenom anksioznosti?
Nakon što ste kod liječnika utvrdili da ste zdravi te da ne bolujete od teške bolesti, no unatoč tome i dalje vas muči zdravstvena anksioznost, savjet je da se obratite stručnjaku tj. psihologu/psihoterapeutu. Razni oblici psihoterapije, a pogotovo kognitivno bihevioralna psihoterapija su se znanstveno dokazano pokazale uspješne u rješavanju zdravstvene anksioznosti. Ako se utvrdi da se radi o ozbiljnijim problemima preporuča se odlazak i do psihijatra. Važno je za napomenuti da, ako imate zdravstvenu anksioznost, to ne znači da patite od psihičkog poremećaja, te da u borbi s zdravstvenom anksioznosti niste sami i da možete potražiti stručnu pomoć.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj (foto:pixabay)
