U posljednjih 10 godina u osam hrvatskih nacionalnih parkova zabilježeno je 19 smrtnih slučajeva, često zbog greške i nepažnje samih posjetitelja, a pitanje sigurnosti u njima otvoreno je nakon smrti izraelske turistkinje na Plitvičkim jezerima ovog ljeta.
Osim nesretnih smrtnih slučajeva posjetitelja ili djelatnika, u nacionalnim parkovima dogodilo se osam smrti posjetitelja zbog zdravstvenih razloga, a godišnje se događa i više lakših nezgoda i intervencija.
Može se reći da se nesretni slučajevi i ne događaju tako često s obzirom na to da je kroz hrvatske nacionalne parkove Brijuni, Krka, Kornati, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit od 2013. prošlo više od 30 milijuna posjetitelja, a samo ove godine 2.6 milijuna.
Krka, Paklenica i Plitvička jezera imaju najviše smrtnih slučajeva
Gledajući broj smrtnih slučajeva, prema dostavljenim podacima, najopasniji nacionalni park je Krka gdje je u posljednjih desetak godina poginulo šest posjetitelja, a slijede Paklenica s pet te Plitvička jezera gdje su poginula četiri posjetitelja.
U drugom najposjećenijem nacionalnom parku Krka, koji u najposjećenijim ljetnim mjesecima dnevno posjeti od sedam do deset tisuća posjetitelja, a samo ove godine do sredine rujna imali su ih 830.000, kažu kako je u šest smrtnih slučajeva u proteklih desetak godina najčešće bila riječ o utapanju.
Ističu kako je upravo to bio jedan od važnih razloga zbog kojeg su uveli mjeru zabrane kupanja na najposjećenijem lokalitetu Skradinskom buku.
Godišnje u prosjeku bilježe desetak intervencija čuvarske službe zbog ozljeda posjetitelja, uglavnom uzrokovanih neprimjerenom obućom, nepažnjom ili silaskom s obilježenih staza, dehidracijom te ubodima insekata.
Navode da se edukativnim pristupom zaposlenika posjetitelji upoznaju s pravilnim načinom korištenja zaštićenog područja kako bi se nezgode svele na najmanju razinu.
Paklenica je ove godine do sredine rujna imala 99.000 ulazaka posjetitelja, a od srpnja do kolovoza u park prosječno dnevno ulazi 700 do 800 posjetitelja.
Od 2013. imali su ukupno 10 smrtnih slučajeva, no u protekle dvije godine nisu imali niti jedan.
Petero ih je stradalo prilikom penjanja zbog vlastitih grešaka, četvero ih je umrlo zbog zdravstvenih razloga, poput srčanog ili moždanog udara, a jedna osoba zbog suicida. Godišnje u prosjeku imaju oko 25 intervencija.
Najbrojnija skupina su neozlijeđeni posjetitelji kojima je bila potrebna pomoć spašavatelja i/ili djelatnika zbog neopremljenosti – nedostatka rasvjete, vode ili zemljovida.
Lakše ozljede se uglavnom bilježe među penjačima koji su prilikom aktivnosti penjanja zadobili ogrebotine, posjekotine i slično, dok su teže ozljede podjednako raspoređene među šetačima i penjačima i odnose se na uganuća, lomove, teža stanja, dehidracije.
Plitvička jezera, gdje se u kolovozu dogodila najnovija tragedija prilikom pada turistkinje s litice, daleko je najposjećeniji nacionalni park jer bilježi gotovo polovicu ukupnog broja posjetitelja svih osam parkova.
Samo ove godine do sredine rujna park je posjetilo gotovo 1,2 milijuna posjetitelja, a iz parka ističu da su promjenom iz 2019. ograničili broj posjetitelja kako bi se izbjeglo zagušenje sustava većim brojem posjetitelja od kapaciteta.
Tako je maksimalan kapacitet kojim Plitvice raspolažu u ljetnim mjesecima 12.000 posjetitelja dnevno, odnosno 600 posjetitelja po ulazu i po satu.
Iz Plitvica navode kako je u sva četiri slučaja smrt nastupila kao posljedica pada s visine uslijed nepažnje i kretanja izvan označenih staza.
Također, godišnje se u prosjeku dogodi oko 30 nezgoda.
Najčešće je riječ o lakšim padovima koji znaju završiti uganućima ili iščašenjima, a tu su i lakše ozljede poput ogrebotina, lakših nagnječenja ili malaksalosti i iscrpljenosti posjetitelja uzrokovanih vremenskim prilikama ili zdravstvenim stanjem. (Hina, N1)
