Danas, 23.10.2023.g. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života korisnicima mirovina , a iako je u medijima to već objavljeno smatramo da je korisno objaviti o kojim iznosima se radi, pogotovo zbog toga što je ta informacija čitateljima dostupnija u kolumni „Moja mirovina” na OG portalu, nego na drugim elektronskim portalima. Radi se naknadama ovisno o visini mirovine:
-mirovina do 300,00 E…………………= 160,00 E
-mirovina od 300,01 E do 435,00 E = 120,00 E
-mirovina od 425,01 E do 570,00E = 80,00 E
-mirovina od 570,01 E do 700,00E = 60,00 E
Za tzv. stare korisnike mirovine sve je jasno i jednostavno, ali korisnicima koji će mirovinu ostvariti do 30.9.2023.g. i koji su zatečeni u isplati najkasnije 15.11.2023.g., kao i korisnici koji imaju kombinacije s inozemnim mirovinama i inozemnim mirovinskim stažem, a to su : korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i inozemna mirovina, korisnici samo inozemne mirovine, te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili staž u inozemstvu , a još nisu ostvarili pravo na inozemnu mirovinu, te korisnici mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata jednokratnog novčanog primanja bit će u prosincu 2023.g. i o tome će biti pravodobno informirani.
Korisnici inozemnih mirovina obvezni su Hrv. zavodu za mirovinsko osiguranje , do 30.11.2023.g. dostaviti dokaz o iznosu inozemne mirovine za rujan 2023.g., a oni koji još nisu ostvarili pravo na inozemnu mirovinu obvezni su dati izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu popunjavanjem „Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine” koja je dostupna na stranicama HZMO-a, ili u službi mirovinskog osiguranja.
S obzirom da se često događaju situacije da korisnici mirovina nisu na vrijeme informirani, a to se posebno odnosi na navedene kombinirane korisnike s inozemnim mirovinama i inozemnim stažem, nadamo se da će im ova informacija biti od koristi za ostvarivanje ovog prava, pa opet, očekujemo da će mlađi članovi kućanstva svoje roditelje , bake i djedove informirati o svemu što moraju učiniti.
Invalidska mirovina
Iz svakodnevnim kontakata s građanima zaključio sam da još uvijek ima dosta onih koji ne znaju ništa , ili vrlo malo, o svojim pravima na temelju invalidnosti, tj. smanjene ili izgubljene sposobnosti za rad , pa ćemo u nastavku kolumne napisati osnovne uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi se ostvarilo pravo na invalidsku mirovinu, a danas pišemo o uvjetima po Zakonu o mirovinskom osiguranju, a po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata pisat ćemo u nekom drugom nastavku kolumne.
Dakle, osnovni uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu su:
-postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i
-uvjeti staža.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji onda kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje , životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, iste ili slične razine obrazovanja.
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji onda kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.
Ako djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastane zbog bolesti ili ozljede izvan rada, a prije navršenih 65 godina života , pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se ako osiguraniku navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Radni vijek računa se od 20. godine života , a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života , pa do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Osiguranika koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (prije :viša stručna sprema), radni vijek računa se od navršene 23.godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij(prije: visoka stručna sprema) od navršene 26.godine života.
Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:
-proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka i
-bio prijavljen kao nezaposlena osoba na Zavodu za zapošljavanje.
Za osiguranika kod kojega je potpuni gubitak sposobnosti za rad nastao prije navršene 30.godine odnosno 35.godine života kraći je uvjet staža( navršena 1 odnosno 2 godine staža osiguranja), ali potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
Ako je gubitak sposobnosti za rad nastao zbog ozljede na radu ili zbog profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na dužinu mirovinskog staža, a mirovina se ostvaruje na temelju 40 godina staža.
Za bolje razumijevanje zakonskih odredbi, a onda u konačnosti mogućnosti saznanja o visini mirovine treba pojasniti da se invalidska mirovina zbog smanjene sposobnosti za rad ostvaruje po mirovinskom faktoru 0,8000 (prevedeno: 80%), a invalidska mirovina zbog potpune-opće nesposobnosti za rad po mirovinskom faktoru 1,0000(prevedeno: 100%).
Pridodani staž za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu
Najviše nedoumica i nerazumijevanja kod ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu izaziva termin pridodani staž, a pravo na taj staž ostvaruje se ako osiguranik ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prije navršene 60.godine života.
Pridodani staž izračunava se na način da se od dobi osiguranika na dan ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu pa do 55.godine života osiguraniku kao pridodani staž priznaju 2/3 dobivenog broja, a od 55. godine do 60.godine života računa se 1/2 dobivenog broja (to je uvijek 2,5 godine). Ako je osiguranik, recimo, ostvario pravo na invalidsku mirovinu zbog smanjene sposobnosti za rad (raniji termin je bio: profesionalna nesposobnost) npr. s 40 godina života, on ostvaruje pravo na pridodani staž do 55.godine života od 10 godina (55 minus 40= 15: 3=5 x 2=10), a od 55. godine do 60.godine još 2 godine i 6 mjeseci pridodanog staža pa to ukupno iznosi 12 god. i 6 mjeseci.
Ako bi takav osiguranika u toku korištenja inv. mirovine zbog smanjene radne sposobnosti novom obradom kod svojega liječnika za ostvarivanje prava na inv. mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad, recimo, s 55 godina života, njegov pridodani staž iznosio bi samo 2 god. i 6 mjeseci (od 55. do 60. godine života), pa ukupna invalidska mirovina zbog potpune nesposobnosti za rad neće biti viša za 20% (jer je razlika od inv.mir.zbog potpune nesposobnosti za rad i inv. mir. zbog smanjene sposobnosti za rad : 100% minus 80%= 20%) zbog toga što će se u formulu za izračun mirovine uzeti manji iznos pridodanog staža. Tu činjenicu korisnici invalidskih mirovina, uglavnom ne razumiju, a prije eventualnog podnošenja novog zahtjeva dobro je to znati.
Žene za rođeno ili posvojeno dijete ostvaruju 6 mjeseci staža (uvjetno i muškarci).
Bitno je naglasiti da se invalidska mirovina može ostvariti samo prije 65. godine života osiguranika-muškarca , a za žene u 2023.godini prije navršenih 63 godine i 3 mjeseca života(jer je to uvjet za starosnu mirovinu u 2023.g., ), a u 2024.godini prije navršenih 63 godine i 6 mjeseci života i tako svake godine za 3 mjeseca više, do 2030.godine kada će se žene izjednačiti s muškarcima, i za njih će vrijediti 65 godina života (jer su to one tražile), pa tako i korisnici invalidske mirovine zbog smanjene sposobnosti za rad mogu ,eventualno, ostvariti pravo na inv. mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad samo prije 65. rođendana, a žene kako smo to naprijed napisali ,ali u tom slučaju ne ostvaruju pravo na pridodani staž. S navršenim godinama života za starosnu mirovinu invalidska mirovina po službenoj dužnosti prevodi se u starosnu mirovinu, u istom iznosu.
Korisnik invalidske mirovine zbog smanjene radne sposobnosti može raditi i puno radno vrijeme(dakle i manje od punog radnog vremena) i uz taj rad prima invalidsku mirovinu po mirovinskom faktoru 0,5000 (prevedeno: 50%), ali ne od određene mirovine po mir. faktoru 0,8000, već od mirovine po mir.faktoru 1,000′( prevedeno.100%), a nakon prestanka radnog odnosa ili neke druge druge djelatnosti opet ostvaruje mirovinu po mirovinskom faktoru 0,8000. Za takve slučajeve bitno je pojasniti da se za takvu vrstu mirovine naknadno ostvareni staž ne računa do ostvarivanja prava na drugu vrstu mirovine, kao što je invalidska mirovina zbog potpune nesposobnosti za rad ili pravo na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu. Ako korisnik inv. mirovine zbog smanjene sposobnosti za rad do 65. godine života ne ostvari pravo na drugu vrstu mirovine, kao što smo već napisali, njegova se invalidska mirovina prevodi u starosnu mirovinu u istom iznosu.
Po odredbama Zakon o mirovinskom osiguranju korisnik invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti ne može raditi i primati mirovinu. Ukoliko bi se takav korisnik zaposlio poništio bi svoje pravo na invalidsku mirovinu, i za ostvarivanje takvog prava morao bi ponoviti cijeli postupak kao da nikada nije bio korisnik invalidske mirovine. O pravima po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pisat ćemo u drugoj kolumni.
Za bolje razumijevanje termina navodim da se radi o istoj vrsti mirovine kada se govori o invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad i i invalidskoj mirovinu zbog smanjene sposobnosti za rad, obje se ostvaruju po mirovinskog faktoru 0,8000 i imaju ista prava.
Postoji još i privremena invalidska mirovina, a o istoj ćemo pisati naknadno.
Piše Momir Jakšić Momo
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
