U današnjem nastavku pišemo:
- Još malo o uvjetima za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu
2. Utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja
1. Kao što smo napisali u prethodnom nastavku kolumne, jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu je količina staža, a taj uvjet propisuje- da jedna trećina radnog vijeka mora biti pokrivena stažem.
Za one koji imaju relativno malo staža presudno može biti skraćivanje radnog vijeka prijavljivanje kod Zavoda za zapošljavanje za vrijeme privremene nezaposlenosti, pa u vezi s tim vrlo preporučujem da se takve osobe prijavljuju Zavodu za zapošljavanje što više, jasno, u okviru zakonskih mogućnosti prijavljivanja.
Nadalje, svi invalidi rada koji su invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (sadašnji termin je : smanjena sposobnost za rad) ostvarili do 31.12.1998.godine, do dana prestanka važnosti tadašnjeg Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, uz rad ostvaruju pravo na 1/6 invalidske mirovine, a to se iskazuje mirovinskim faktorom 0,1667, a oni korisnici koji su to pravo ostvarili iza 1.1.2019.godine za vrijeme rada ostvaruju pravo na isplatu 50% invalidske mirovine,a to se iskazuje mirovinskim faktorom 0,5000.
Opet, smatram bitnim naglasiti da se staž osiguranja i plaće ostvareni za vrijeme rada u tom statusu korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti- smanjene sposobnosti za rad ne mogu koristiti za novi izračun te vrste mirovine , već se mogu koristiti ostvarivanjem drugog prava kao što je invalidska mirovina zbog potpune nesposobnosti za rad, prijevremene starosne ili starosne mirovine, ili po Zakonu o mirovinskom osiguranju ili po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Ta činjenica zbunjuje takve korisnike i izaziva negodovanje , ali opet ih upozoravamo ako se pravo na invalidsku mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad ne ostvari do 65. rođendana ,zatečena invalidska mirovina prevodi se u starosnu mirovinu u istom iznosu.
Još jedan koristan savjet: korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti-smanjene sposobnosti za rad mogu s novom obradom(Prijedlogom za medicinsko vještačenje, od svog obiteljskog liječnika) ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad, neovisno o tome da li su u radnom odnosu ili nisu.Teoretski, obrada se može raditi svakih 6 mjeseci, a sve ovisi o zdravstvenom stanju osiguranika, a korisno je naglasiti da ako se očekuje neki operativni ili neki drugi neophodni zdravstveni zahvat zbog kojih zdravstveno stanje osiguranika nije definitivno, ne preporučuje se podnošenje obrade jer će se izgubiti vrijeme, bez rezultata. Naime, ako zdravstveno stanje osiguranika nije definitivno-nepopravljivo ili popravljeno ,Vijeće vještaka (prije Invalidska komisija) vrlo vjerojatno neće uspostaviti ocjenu o pravu na invalidsku mirovinu, već će donijeti ocjenu da rehabilitacija nije završena.
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti-smanjene sposobnosti za rad ostvarene po Zakonu o hrvatskim braniteljima, za vrijeme rada ostvaruju isplatu mirovine po mirovinskom faktoru 0,6670, a nakon prestanka radnog odnosa po mirovinskom faktoru 0,8000. Za njih također vrijedi savjet za postupanje kao što smo prethodno opisali.
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti-smanjene sposobnosti za rad mogu na nekom drugom radnom mjestu raditi u svim količinama radnog vremena, dakle i puno radno vrijeme.
2. Utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja
Stalne nedoumice kod razmišljanja o korištenju prava iz invalidskog osiguranja izaziva termin „profesionalna nesposobnost za rad”, jer često se taj termin zamjenjuje s terminom „ profesionalna bolest”, pa kad se podnosi zahtjev za utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja, osiguranici koji imaju utvrđenu profesionalnu nesposobnost za rad misle da im to daje pravo na ostvarivanje prava kao i kod onih koji stvarno imaju posljedice profesionalne bolesti. A to u zbilji nije tako, jer termin „profesionalna nesposobnost za rad” govori da takav osiguranik nije više sposoban obavljati poslove i radne zadatke na dosadašnjem radnom mjestu, bilo mu to po profesiji-zvanju ili ne, a profesionalna bolest je bolest koja je uzrokovana štetnim uvjetima na radnom mjestu.
Kad smo već kod utvrđivanja postotka tjelesnog oštećenja treba naglasiti da se naknada zbog postojanja tjelesnog oštećenja može ostvariti samo kod oštećenja uzrokovanog profesionalnom bolešću i povredom na radu, a tjelesna oštećenja uzrokovana bolešću mogu se,eventualno,koristiti za neka druga prava, sve ovisno o utvrđenom postotku( porezne olakšice, znak pristupačnosti, oslobađanje plaćanja naknade za autoceste ., oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja itd..))
Iako smo već to spomenuli, nije suvišno ponoviti da : ako je nesposobnost za rad uzrokovana profesionalnom bolešću ili povredom na radu, invalidska mirovina ostvaruje se kao da je osiguranik imao 40 godina staža.
Mislim da je logično da ako je osiguranik utvrdio postojanje tjelesnog oštećenja i prije pokretanja postupka za ocjenjivanje radne sposobnosti kod „ invalidske komisije”, on već ima prvi korak dokaza prema ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu, jer postojanje takvog oštećenja dokazuje kontinuitet postojanja zdravstvenih poteškoća.
Na mrežnim stranicama HZMO-a i u knjižarama postoji tiskanica zahtjeva za utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja.
Kolumna „ Moja mirovina” i zamišljena je da se svim građanima približe njihova prava propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju-ZOMO-u i Zakonu o pravima o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata- ZOHBDR-u, izbjegavanjem navođenja brojeva pojedinih članaka ,stavaka i točki pojedinih zakona ,do sljedećeg nastavka razrađivanja zanimljivih tema, očekujemo da će ova i dosadašnja razrada prava iz mirovinskog osiguranja biti od koristi čitateljima i svim građanima, koji su korisnici ili koji će tek biti korisnici takvih prava. (foto:pixabay)
Piše Momir Jakšić Momo
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
