Aktualno Magazin Psihopomoć S vama kroz svaki dan Zdravlje

Blagdanska depresija

Iako bi blagdani trebali biti vrijeme puno radosti, dobrog raspoloženja i optimističnih nada za novu godinu, mnogi ljudi doživljavaju blagdansku depresiju (eng. holiday blues).

Blagdansko vrijeme je vrijeme provođenja s obitelji i prijateljima, veselja, druženja, darivanja, ali za mnoge ljude to je i vrijeme samoprocjene, usamljenosti, razmišljanja o prošlim “neuspjesima” i tjeskobe zbog neizvjesne budućnosti. Čak i ljudi koji vole praznike mogu doživjeti osjećaj blagdanske depresije tijekom prosinca. Nažalost, blagdansko vrijeme je i vrijeme kada se bilježi veći broj psihijatrijskih intervencija i veći broj suicida ili pokušaja suicida. Mnogi se ljudi u tom razdoblju zatvaraju u kuću i povlače u sebe. Blagdanska depresija može biti uzrokovana mnogim čimbenicima: povećanim stresom i umorom, nerealnim očekivanjima, pretjeranom komercijalizacijom i nemogućnošću biti s obitelji. Povećani zahtjevi za kupnjom, zabavama, obiteljskim okupljanjima i gostima također pridonose ovim osjećajima napetosti. Čak i ljudi koji ne padnu u blagdansku depresiju mogu razviti druge reakcije na stres tijekom praznika kao što su glavobolje, prekomjerno pijenje, prejedanje i poteškoće sa spavanjem.

Najčešći simptom blagdanske depresije je uporan ili ponavljajući osjećaj tuge, koji počinje tijekom blagdana. Ovaj osjećaj može varirati u intenzitetu i trajanju. Neki se ljudi povremeno mogu osjećati potišteno, ali isto tako mogu osjećati kratka razdoblja dobrog raspoloženja. Glavni uzroci blagdanske depresije tijekom blagdana su povezani sa stresom, pretjeranom komercijalizacijom, nerealnim očekivanjima (prikazivanje idilične slike obitelji ili vlastitih očekivanja idealne situacije tijekom blagdana), financijskim stresom (pretjeranog kupovanja i trošenja), nemogućnosti provođenja blagdana s obitelji i bližnjima. Za vrijeme blagdana dolazi do promjene dnevne rutine, promjene prehrane (puno slatke i masne hrane), promjena ritma spavanja, konzumira se povećana količina alkohola. Prejedanje, konzumiranje više alkohola nego inače, premalo odmaranja i neredovito spavanje pospješuje pojavu depresije.

Mnogi ljudi imaju velika očekivanja od blagdana (u medijima se često prikazuje kako bi trebalo izgledati idilično obiteljsko blagdansko druženje) te ako se cijela priča pretvori u nešto manje od onoga što su očekivali postaju tužni i nesretni. Uz postavljanje nerealnih očekivanja na pojavu blagdanske depresije može utjecati i sve kraća razdoblja dana (manje sunčeve svijetlosti) te duže noći.

Provedena istraživanja utvrdila su da kada dani postaju sve kraći, a noći sve duže, te je vrijeme tmurno i mračno, osobe su sklonije da polako tonu u melankoliju te osobe koje imaju predispozicije za psihičke poremećaje će lakše zapasti u depresivna stanja. Ekonomski stresori, ponajprije nedostatak novca ili nerazumno trošenje, također pospješuju nastanak blagdanske depresije.

Važno je za istaknuti da blagdanska depresija traje kraće razdoblje (najčešće započinje u jesen ili zimu) te prestaje početkom proljeća. Možemo zaključiti da blagdansko razdoblje uz veselje, radost i ljubav donosi i određenu dozu nezadovoljstva i stresa. Kako bi u što veselijem i pozitivnijem ozračju proveli blagdansko razdoblje neki od savjeta su: ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u u vašem životu, nemojte idealizirati blagdansko razdoblje, ne dajte se zavesti i izmanipulirati brojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić, jer to ne postoji. Znajte da ne postoji savršenstvo pa tako niti jedni blagdani nisu savršeni. Za očekivati je da će se pojaviti određene teškoće. No, njih promatrajte kao mogućnost za učenje fleksibilnosti i usavršavanje. Loše ispečen kolač ili zagorjela juha/pečenka, ili loše okićeno božićno drvce, ne bi vam trebali uništiti blagdane, naprotiv od njih takvih možete napraviti smiješnu obiteljsku uspomenu. U kaosu blagdanskih kupnji i priprema, često zaboravljamo što je bit blagdana. Podsjetite se da je najvažnije vrijeme koje provodimo u društvu obitelji voljenih i dragih osoba, a ne pokloni, materijalne stvari, ukrasi ili obilje hrane i alkohola.

Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj

 

Ovaj sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija