Europski sud za ljudska prava mora utvrditi je li Hrvatska povrijedila Barkalova prava nezakonito ga protjeravši u BiH dok je sirijski izbjeglica Sami Barkal bio maloljetnik
Sirijski izbjeglica Sami Barkal koji je potajno snimio hrvatsku graničnu policiju kako mlate njegove suputnike tužio je Hrvatsku pred Europskim sudom za ljudska prava.
- Nisam mogao zaboraviti iskustvo na granici. Snimio sam taj video jer sam želio da ljudi shvate što nam se događa i kako se igraju s našim životima kao da ništa ne vrijede. Što još možemo učiniti da to prestane? Želimo li doista granice sa zidovima, nasiljem i otporom? Ili želimo pronaći humaniji način? – pita se Barkal.
Barkalovu snimku na kojoj hrvatska policija udara migrante prvi je objavio britanski The Guardian.
Balkanskom rutom prema boljem životu
Mladi Sirijac napustio je grad Kobane 2014. godine kada je Islamska država počela s bombardiranjem kurdskih sela. Imao je tada tek 13 godina. Našao je posao u Turskoj gdje je radio na berbi i pakiranju voća od 2 ujutro do 20 sati. Shvatio je da u nehumanim uvjetima više ne može raditi.
Za Guardian je ispričao da se njegova obitelj vratila u Siriju, ali da on to nije učinio jer bi povratak za njega značio regrutaciju u vojsku. Odličio se zatim pridružiti grupi od stotinu tražitelja azila koji su opasnom Balkanskom rutom krenuli prema Europi i nadi prema boljem životu.
Migrante je na toj ruti dočekala i hrvatska policija, koja ih je, prema snimci, nasilnim metodama vraćala u BiH. Raspoređeni su tamo bili u improviziranim kampovima, s neadekvatnim uvjetima života, bez vode, grijanja i zaštite. Tražitelji azila moraju imati priliku podnijeti zahtjev za azil nakon što se nađu unutar granica neke zemlje, a nasilno rastjeravanje migranata van granica značilo bi kršenje međunarodnog prava. Barakal je bio u šatoru, dok su brojni spavali u blatu improviziranog šatora, ispričao je.
- Situacija je bila katastrofalna. Nije bilo nikakve podrške i završili smo spavajući u blatnom polju. Ja sam imao šator, ali mnogi drugi su morali improvizirati s vrećama za smeće. Oslanjali smo se na volontere i lokalno stanovništvo za hranu i tuševe – ispričao je.
‘Hrvatska policija lomi ljudima kosti’
U studenom 2018. godine pokušao je prijeći granicu s grupom migranata iz sjeverne Afrike. Najmlađi je bio u skupini, a odrasli su mu predložili da ostane u slučaju da ih zaustavi hrvatska policija. Mladić je u jednom trenutku začuo krikove, a potom se sakrio u grmlje i počeo snimati.
- Hrvatska policija iz zaustavlja. Lome ljudima kosti – čuje se Barkalov šapat na snimci.
Trojica muškaraca izašla su potom iz šume, s licem punim modrica, krvavih usta i nosa te slomljenih rebara. - Bio sam tako uplašen jer sam to mogao biti ja. Ali morao sam snimiti nešto od toga da ljudi razumiju što se događa na granici. Prvo smo samo čuli krike, a onda se pojavio čovjek krvavog lica. Ostao sam bez riječi. Doslovno sam se tresao. Izašli smo iz rata i došli ovdje tražeći sigurnost, a onda se dogodi ovo. Kada su muškarci krenuli prema nama, pokušali smo im malo pomoći, a zatim smo se zajedno vratili u logor. Bio sam tako uplašen da su mi se noge jedva micale – ispričao je.
No, nije ovo prvi put da je Barkal bio prisiljen vratiti se. Njega i skupinu Sirijaca hrvatska granična policija je u listopadu iste godine pretresla te ih vratila do granice s BiH. - Policajci su nas pretresli i oduzeli nam stvari. Zatim su nas dopratili do bijelog kombija i odvezli natrag do granice. Kad su se vrata kombija otvorila, vidjeli smo skupinu naoružanih policajaca kako čekaju vani. Dali su nam znak da se maknemo i nisu rekli ni riječ. Bili smo previše uplašeni da bismo razgovarali. Sinulo nam je da nas silom vraćaju u Bosnu. Povratak životu u tom blatnom polju bez ičega – prisjetio se.
Nakon brojnih pokušaja, krajem 2018. godine ipak je stigao do Njemačke. Odobren mu je zahtjev za azil. Našao je i posao, radi u trgovini u Nordenu, gradu na njemačkoj obali Sjevernog mora. Nakon završene škole planira karijeru graditi u medicinskoj školi.
Hrvatska poricala ‘pushback’
Carsten Gericke, odvjetnik Europskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR), neovisne, neprofitne nevladine organizacije čiji je cilj provođenje ljudskih prava pravnim sredstvima, zastupa Barkala i još dvoje Sirijaca u njihovom slučaju pred Europskim sudom za ljudska prava.
Njegovi su klijenti, kako je rekao, bili “podvrgnuti kolektivnom protjerivanju” te im “nije bila dana prilika da pojedinačno objasne svoju situaciju”. Navodi i kako Barkal nije imao priliku osporiti njegov povratak, a iako je bio maloljetan, službenici su ga vratili u BiH ne procijenivši rizike za njega i potpuno svjesni da su ga time tjerali natrag u siromaštvo u zemlju “koja nije imala učinkovit sustav azila u to vrijeme”.
Barkalov slučaj “šire osporava hrvatsku politiku povratka: hrvatski policajci rutinski postupaju s ljudima izvan okvira zakona, ne vodeći službene evidencije o prisutnosti izbjeglica i migranata na svom teritoriju, držeći ih u pritvoru bez komunikacije i ometajući im pristup na azil ili bilo kakav pravni savjet ili podršku”, navodi Gericke.
Europski sud za ljudska prava mora utvrditi je li Hrvatska povrijedila Barkalova prava nezakonito ga protjeravši u BiH dok je bio maloljetnik. U slučaju da se to pokaže točnim, od Hrvatske bi se tražilo jamstvo da se takva kršenja više neće dogoditi te bi morali izraditi akcijski plan i dostaviti izvješća o njegovoj provedbi. No, Hrvatska je cijelo vrijeme, unatoč svjedočenjima brojnih humanitarnih radnika i novinara, poricala da je vraćala tražitelje azila u BiH i da je policija protiv njih koristila nasilje. (A.Šaponja, 24sata.hr)