Službene brojke u Hrvatskoj najčešće ne odgovaraju stvarnom stanju. One brojke o kojima ovisi osmišljavanje javnih politika, ubiranje poreza ili raspodjela javnog novca, a na koncu i one na kojima se temelji izbor političke vlasti.
Nije tajna da Hrvatska ima višak birača, kao i višak zdravstvenih osiguranika. Jesenas je Ministarstvo pravosuđa i uprave objavilo da je 30. lipnja 2023. u registru birača bilo 3,645.340 birača. Onih s prebivalištem u Hrvatskoj i s hrvatskim državljanstvom.
Ta brojka očito ne štima jer prema popisu stanovništva iz 2021. godine Hrvatska ima 3,871.833 stanovnika. Ispada po tome da samo 226,493 stanovnika nema pravo glasa.
Gdje se “skrilo” 470 tisuća birača?
No, prema popisu stanovništva u Hrvatskoj je 666.876 maloljetnika i 29.515 stranaca, dakle skoro 700 tisuća građana koji ne mogu biti birači pa je pitanje gdje se “skrilo” 469.898 punoljetnih stanovnika s pravom glasa. Očito ne postoje. Popis iz 2021. pokazao je i da Hrvatska ima gotovo 200.000 više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika. Drugim riječima, toliko ljudi ne živi ovdje, ali koristi usluge ovdašnjeg zdravstvenog sustava.
Da bi se uveo kakav-takav red, u skladu s uredbom Europske unije o statistici o stanovništvu i stanovima, ove bi godine trebao biti izrađen prijedlog Zakona o registru stanovništva, obitelji i kućanstava u kojemu bi se objedinili podaci o stanovnicima i njihovoj imovini.
“Znat ćemo točnije brojke i imati bolji uvid”
A kad zaživi registar stanovništva, mnogi važni podaci – počev od toga koliko je ljudi s prebivalištem u Hrvatskoj i koliko ih je s biračkim pravom – lakše će se i češće ažurirati pa će biti kudikamo točniji i relevantniji. Pa nas više ne bi, kao nakon objave rezultata popisa iz 2021., trebao “ošamariti” podatak da u Hrvatskoj živi skoro pola milijuna stanovnika manje nego 2011. godine.
Registar stanovištva trebao bi, zapravo, biti mjesto na kojemu će se objediniti podaci iz drugih registara i s kojim bi popis stanovištva, kakav smo do sada znali, otišao u povijest. A tijela javne vlasti tada bi trebale moći donositi javne politike i strategije na temelju stvarnijeg stanja.“Znat ćemo točniji broj stanovnika, iako to nikad neće biti idealni podaci jer uvijek ima onih koji odsele, a ne odjave se. No, zato postoje analitičke službe koje će to procjenjivati. U svakom slučaju, podaci će biti točniji i imat ćemo bolji uvid. Ne znam zašto, ali do sada nije bilo volje da se srede neki popisi, poput popisa birača, ali s registrom stanovništva i to bi trebalo biti jasnije”, kazao nam je demograf Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
“Takav registar imaju sve uređene zemlje”
U tom će registru, objašnjava na Akrap, biti prikupljeni podaci iz svih parcijalnih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, registra umirovljenika, registra učenika i ostalih, a prema različitim obilježjima, poput dohotka ili imovine. Podaci bi se trebali ažurirati na dnevnoj bazi.
“Postoje ankete kojima se prikupljaju podaci da bi se upotpunio registar, u prvom redu da se znaju socijalni statusi stanovnika”, dodao je. (N1)