Taj treći kat na kojem se nalazi taj poslovni prostor je dobio crvenu naljepnicu, kaže suvlasnik zgrade
Sve više stanova u centru Zagreba kupuju agencije koje ih onda iznajmljuju stranim radnicima. Uglavnom se radi o prostorima koji nisu predviđeni za život većeg broja stanara, kojima je u tom slučaju ugrožena i sigurnost. Poseban problem je kada se radnike smješta u poslovne prostore.
Zaštitari na ulaznim vratima zgrade u Gajevoj ulici spriječili su jutros useljenje 80 stranih radnika.
Angažirali su ih suvlasnici zgrade.
- Nije bilo incidenta, naravno malo jesu emocije povišene na jednoj i drugoj strani, ja se nadam da smo svi civilizirani i da će u tom tonu i završiti, rekao je HRT-u suvlasnik zgrade Tomislav Rosandić.
Suvlasnik objašnjava – nije problem u tome što su stranci, nego što zgrada ne može izdržati toliki broj ljudi. - Taj treći kat na kojem se nalazi taj poslovni prostor je dobio crvenu naljepnicu i osim same statike, tu je naravno problem električnih instalacija, odvoda i kanalizacije. Sama zgrada jednostavno nije projektirana za taj broj ljudi, u ovoj zgradi obitava maksimalno 12 ljudi, dodao je.
Suvlasnicima u Gajevoj na temelju vlastita iskustva pomogli su stanari iz Veslačke ulice. Gdje se također poslovni prostor pokušao iznajmiti stranim radnicima, a da ostali stanari prethodno o tome nisu obaviješteni – na oglasnoj ploči pisalo je samo da se prostor preuređuje.
- Unosio se veći broj wc školjki, tuš kabina i vidjeli smo da to ne može biti preuređenje prostora za poslovni prostor, ustvrdila je predstavnica suvlasnika Dražena Bašić Lovrić.
- Nekako smo uspjeli ući u taj prostor i vidjeli da se unutra montiraju kreveti, na brzinu koliko smo mogli prebrojati riječ je o 40 kreveta na kat u jednom poslovnom prostoru od 202 kvadrata, dodala je.
Na obje lokacije, na teren je izašla Građevinska inspekcija kao i policija – nakon zapisnika useljavanje je prekinuto. Mnogi pokušavaju iskoristiti ljude koji ovamo dolaze raditi, smještajući ih u neprimjeren prostor. Radnike dovode agencije, a smještaj su im dužni osigurati poslodavci.
- Neki minimum bi bio od 230 do 250 eura mjesečno po radniku, ali to naravno varira i u kojem djelu Hrvatske smještate radnike. Ta cijena najčešće obuhvaća i režije, pojasnila je Martina Vlahović Karajić iz Agencije za posredovanje, specijalizirana u zapošljavanju filipinskih radnika.
Na novonastali problem hrvatski zakoni nisu spremni, jer broj stanara u stambenom prostoru ni na koji način nije reguliran. Prva pomoć u rješavanju ove situacije – trebao bi biti Pravilnik MUP-a o smještaju stranih radnika koji je u izradi. (M.B., jutarnji.hr)