Istaknuti švedski Kurdi tvrde da je država povukla niz dozvola za boravak, a nekim kurdskim organizacijama zatvoreni su bankovni računi
Nisu svi odahnuli nakon što je turski predsjednik dao zeleno svjetlo švedskom ulasku u NATO. Jedna je skupina građana u Švedskoj sa zabrinutošću primila te vijesti, piše dopisnica Guardiana iz Stockholma.
Štoviše, kurdska zajednica u toj skandinavskoj zemlji, koja prema procjenama broji između 50 i 100 tisuća ljudi, tvrdi da im nikad nije bilo tako teško kao sada. “Prolazio sam kroz teške situacije, ali nikada kao sada”, poručuje Kurdo Baksi, 58-godišnji komentator koji se u Švedsku doselio kao dijete.
Prema njegovu i mišljenju još nekoliko istaknutih Kurda u Švedskoj, država je pojačala pritisak na kurdsku zajednicu zbog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Naime, Erdoğan tvrdi da u Švedskoj živi značajan broj pripadnika Kurdistanske radničke partije (PKK), koje Turska progoni zbog terorizma i pokušaja odcjepljenja, te da su aktivni u svojem djelovanju protiv Turske.
Švedska, baš kao i SAD i Ujedinjena Kraljevina, označila je PKK kao terorističku organizaciju. Međutim, turske vlasti, a o tome je otvoreno govorio turski predsjednik kritizirajući švedske vlasti, smatraju da Švedska nije dovoljno čvrsta u djelovanju protiv te skupine.
Paul T. Levin za Guardian je potvrdio da je posljednjih godina u Švedskoj zabilježena značajna politička mobilizacija među Kurdima. Organizacije koje su bliske PKK postale su istaknutije unutar švedskog društva i tamošnje kurdske zajednice. “PKK je možda teroristička organizacija u Švedskoj još od osamdesetih godina, ali švedske su vlasti prema simpatizerima mnogo blaže od svojih kolega u drugim europskih zemljama”, rekao je Levin, direktor Instituta za turske studije na Sveučilištu u Stockholmu.
Danas mnogi tvrde da su švedske vlasti, popuštajući Erdoğanovu pritisku u zamjenu za podršku švedskom ulasku u NATO, pojačale nadzor nad švedskim Kurdima.
Tražitelji azila prolaze kroz strože provjere sigurnosnih službi, a zatvaraju se i bankovni računi kurdskih humanitarnih organizacija. Postoje informacije da su nevini ljudi izgubili dozvole za boravak, piše Guardian.
Osim toga, prošli je tjedan, nakon što je Turska dala svoj pristanak Švedskoj, objavljeno da će javna televizija 1. travnja zatvoriti kurdsku redakciju. Zatvara se i ruska i tigrajska redakcija. Iz javnog medijskog servisa tvrde da je riječ o potezu s ciljem rezanja troškova, ali trenutak u kojem se sve događa izuzetno je nezgodan. (A. Handabaka, jutarnji.hr)