S 1. siječnja na snagu je stupio dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku, koji bi trebao poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom. Riječ je o mjeri koja ujedinjuje četiri dosadašnje naknade, a građanima koji je primaju mjesečno donosi znatno veće iznose.
Lana ima rijetku kromosomsku mutaciju. Jedini je takav slučaj na svijetu. Sto posto je ovisna o roditeljima. Stoga im novi Zakon, kaže njezina majka Dženita Lazarević, mnogo znači.
- S obzirom na to da je Lana do sada dobivala osobnu invalidninu i dobivala je povećani dječji doplatak, što je iznosilo oko 340 eura, sada će, s obzirom na to da se radi o djetetu prve razine, dobivati 720 eura, kaže Lazarević.
Osim znatno veće naknade, za 150 tisuća djece s teškoćama i osoba s invaliditetom inkluzivni dodatak znači brže i lakše ostvarivanje prava, a ujedinjuje četiri dosadašnje naknade. Svi koji su primali neku od njih ne trebaju podnositi novi zahtjev.
- Naši postojeći korisnici ništa ne trebaju brinuti, oni su u našim evidencijama, mi svu njihovu potrebnu papirologiju za priznavanje prava, odnosno utvrđivanja prava na inkluzivni dodatak imamo, kaže Tatjana Štritof, ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Trenutačno je pokrenuto više od 15 tisuća postupaka. Rješenja će stizati tijekom godine i korisnici se ne trebaju brinuti da će itko ostati zakinut.
- Svi korisnici, neovisno o tome u kojem mjesecu tijekom godine dobij rješenje, svi će dobiti razliku iznosa do onog koji im pripada po Zakonu o inkluzivnom dodatku, kaže Štritof.
Iznos dodatka određuje se u pet razina.
- To znači da oni koji ipak imaju manji stupanj funkcionalnog oštećenja dobiju manje, a oni s najtežim više, ali ono što valja istaknuti je da sve gotovo kategorije osoba s invaliditetom dobivaju 50 do 100 posto više nego što su do sada dobivali, kaže Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.
Za korisnike to znači iznose od 138 do 720 eura mjesečno, a određuju se ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, odnosno funkcionalnih sposobnosti.
- Smatram da je sigurno puno bolje napravljeno jer to što netko ima jednaku dijagnozu ne znači i da je funkcionalnost jednaka, kaže Dženita Lazarević.
Ova rješenja su, kažu u Zajednici saveza osoba s invaliditetom, dugo čekali.
- Taj zakon snažno pridonosi sprečavanju institucionalizacije osoba s invaliditetom, a s druge strane ni jedno socijalno pravo koje su osobe s invaliditetom imale nije ukinuto, kaže Marica Mirić.
Za provedbu Zakona Vlada je osigurala 506 milijuna eura. Dvostruko više nego do sada. (Matea Mikić/Dnevnik/HRT)