U Ruskoj Federaciji ove nedjelje bit će održani predsjednički izbori, najizvjesniji takvi u ijednoj zemlji koja barem na papiru slovi za demokraciju.
Aktualni predsjednik Vladimir Putin imat će, naravno, protukandidate – čak trojicu! – ali očito je da samo viša sila može spriječiti njegovu pobjedu i osvajanje petog predsjedničkog mandata.
Dočeka li kraj sljedećeg mandata, a bilo bi to 2030. godine, Putin bi tada svoju vladavinu zaokružio na punih 30 godina. Time bi nadmašio i zloglasnog Josifa Visarionoviča Staljina čiju je diktatorsku vladavinu Sovjetskim Savezom nakon 29 godina prekinula smrt.
“Rusija je odustala od demokracije”
Nakon što je od 2000. do 2008. Putin odradio dva četverogodišnja predsjednička mandata, prema tadašnjem ruskom ustavu nije mogao ići i po treći uzastopni. Budući da je već bio svemoćni vlastodržac, u unaprijed dobivenu predsjedničku utrku poslao je svoga pouzdanog suradnika Dmitrija Medvedeva, a on je na četiri godine zasjeo na premijerski položaj. U međuvremenu je promjenama ustava trajanje predsjedničkog mandata produljeno na šest godina. Putin se 2012. ponovno kandidirao za predsjednika i pobijedio, a isto ponovio i 2018. godine. Ustavnim amandmanima 2019. godine omogućio (si) je čak četiri uzastopna predsjednička mandata. Teoretski, mogao bi vladati Rusijom sve do 2036. godine.
Rat koji je pokrenuo u Ukrajini Putina nije koštao popularnosti. Štoviše, predizborne ankete govore da uživa podršku čak 85 posto građana. Sve u svemu, izbori koji će ovoga puta biti održani i u četiri okupirane ukrajinske regije (Donjeck, Luhansk, Zaporožje i Herson) koje je Rusija u rujnu 2022. proglasila svojim teritorijem, bit će više nego izvjesni. Više na N1.