Što će se događati na tržištu nekretnina? Hoće li cijene i dalje rasti? Kako do stana? Zašto su se cijene starih stanova na neatraktivnim lokacijama prenapuhale?
O svemu tome govorili su u emisiji Studio 4 Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.
Mihaljinec Knežević je rekla kako je na našoj obali izuzetno veliki postotak kupovanja nekretnina stranih kupaca.
– Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan, govori.
Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima po moru koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva.
– Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu, rekla je.
Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponude nema dovoljno. Građaninu s prosječnim primanjima se nema što ponuditi, naglašava.
Tržište prije i poslije COVID-a
– Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji, povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No, rast cijena se usporio, govori Mihaljinec Knežević.
Papeš ističe kako je postojalo tržište prije i poslije SOVID-a.
– Prije COVID-a udio stranaca u kupnji nekretnine je bio u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto, kazao je.
Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU, no kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.
– Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako bi mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano 19,6, Beograd 19,4, istaknuo je.
Mihaljinec Knežević je kazala kako je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima.
– Ne vidimo drastičan pad cijena kao što je to bilo 2008. i 2009. godine. Tada smo imali veliki fond neprodanih stanova, a sada nekretnina nemamo dovoljno, govori.
Dodaje kako se potrošio fond kupaca koji su spremni plaćati previsoke cijene za nekvalitetne nekretnine i najviše u rabljenim stambenim objektima vidimo usporavanje rasta cijena, naglasila je.
– Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava, ističe.
Papeš smatra kako bi država trebala zaštititi od dizanja cijena nekretnina.
Mihaljinec Knežević naglašava kako Hrvatska nema stambenu politiku.
Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u hrvatskoj, Papeš je rekao kako je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života, blizina europskih destinacija.
– Mi smo za strance koji kupuju nekretnine best buy destinacija, naglašava.
Papeš govori kako je rađena analiza. Uzet je u obzir prosječan stan u Rijeci od 50 kvadrata, u 2004. godini, mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednost od 165 posto, a ako se isti stavio u najam moglo se zaraditi još 112 tisuća eura, rekao je./hrt/