Aktualno Kolumne Moja mirovina

Mirovine i priznavanje staža po djetetu

Prije nastavka informacija iz prethodne kolumne o obiteljskim mirovinama, jedno upozorenje na pažljivo čitanje i slušanje eventualnih informacija o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje već u početku mandata obećava Vlada Republike Hrvatske .

Naime, i u prethodnom mandatu bilo je govora o priznavanju prava na jednu godinu staža za svako rođeno ili posvojeno dijete, (trenutno je to 6 mjeseci po djetetu), sada se spominje i pravo na sniženje dobne granice za jednu godinu za svako dijete. Takve izmjene ZOMO-a bile bi više nego dobre za sve žene, uvjetno i za muškarce. Ako bi se usvojila izmjena zakona u pogledu sniženja dobne granice, to je vezano za raniji odlazak u mirovinu, a isto tako povoljno se mijenja i visina polaznog faktora u formuli za izračun mirovine, što je opet vrlo povoljno za konačni izračun mirovine. U vezi s navedenim potencijalnim izmjenama ZOMO-a predlažem svim ženama da, eventualno, pričekaju s odlaskom u mirovinu u ovoj godini, do usvajanja takvih izmjena, ukoliko to nije hitno i vezano s drugim uvjetima, jer pitanje je hoće li se jedna godina staža po djetetu priznati svim ženama koje su ostvarile takvo pravo retrogradno, a sniženje dobne granice neće se sigurno priznati onima kojima je pravo već određeno. Inače, pravo na 6 mjeseci dodanog staža po djetetu ostvarile su one žene koje su pravo na mirovinu ostvarile od 1.1.2019. godine, a sve one koje su pravo ostvarile ranije nisu dobile ništa.
Naravno, radi se o nejednakosti u pravima iz mirovinskog osiguranja, kao što se radi o nejednakostima kod visine penalizacije za prijevremene starosne mirovine, koja se kretala od 0,10 do 0,34 % po mjesecu ranijeg umirovljenja, i za ostvarivanje prava na bonus polaznog faktora kod starosnih mirovina zbog dugogodišnjeg osiguranika, kada u jednom razdoblju nije bilo bonifikacije mjeseci života iznad 60 godina i da ne spominjemo druge različite uvjete ostvarivanja prava na mirovinu, ovisno o datumu ostvarivanja prava.

O obiteljskim mirovinama-nastavak

– dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu ako je u trenutku smrti roditelj a mlađe od 15 godina i to pravo može koristiti cijelo razdoblje redovitog školovanja, ali najduže do 26. godine života, ili ako takvo školovanje započne nakon smrti osiguranika. -pravo se može koristiti i nakon 26 godina života, ako se radi o prekidu školovanja zbog bolesti koje se dogodilo prije 26. rođendana.
– dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom stječe pravo na obiteljsku mirovinu, neovisno o tome da li ga je osiguranik-korisnik mirovine uzdržavao do svoje smrti. Također, dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koje je prije smrti roditelja stupilo u radni odnos ili obavljati obrtničku djelatnost , prema odredbama ZOMO-a , nakon smrti roditelja ima pravo na obiteljsku mirovinu.
– nakon smrti oba roditelja dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu iza svakog roditelja, tj. ima pravo na dvije obiteljske mirovine,
-roditelj, očuh, maćeha, životni partner roditelja i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik ili korisnik mirovine uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu, pod uvjetima:
– ako je do smrti osiguranika iza kojeg se ostvaruje pravo ili korisnika mirovine navršio 60 godina života,
– ako je mlađi od 60 godina u slučaju da je do smrti osiguranika ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, sve dok takva nesposobnost traje, i ako za vrijeme trajanja takvog prava navrši 60 godina života, trajno zadržava pravo na mirovinu,
Pravo na obiteljsku mirovinu ima i:
-pastorčad koju je osiguranik uzdržavao,
– unučad , djeca bez roditelja koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti,
– dijete preminulog životnog partnera koje je osiguranik uzdržavao u skladu s odredbama ZOMO-a i propisima o životnom partnerstvu osoba istog spola.
U prethodnom postu napisali smo da udovac ili udovica ne gube pravo na obiteljsku mirovinu sklapanjem novog braka nakon 50 godina života, a ne gube pravo i prije 50 godina ukoliko budu proglašeni trajno nesposobnim.

Savjetujemo sve one koji će podnositi zahtjeve za ostvarivanje statusa izvanbračnog partnerstva da se pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti najviše 6 mjeseci unatrag od podnošenja zahtjeva, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od 6 mjeseci pravo se ostvaruje od prvog dana sljedećeg mjesec nakon podnošenja zahtjeva i 6 mjeseci unatrag.
U slučaju smrti korisnika mirovine pravo na obiteljsku mirovine može se steći od prvog dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik mirovine umro. Neisplaćena mirovina za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro pripada zakonskim nasljednicima u punom iznosu, tj. za cijeli mjesec, a ne za onoliko dana koliko je korisnik bio živ u tom mjesecu..
Izuzima se od ovrhe obiteljska mirovina koju ostvaruju samo djeca umrlog osiguranika, a udovica/udovac je nositelj prava jer obavlja svoju roditeljsku dužnost prema djecu umrlog osiguranika, ili obiteljsku mirovinu koristi uz djecu umrlog osiguranika.

 

Da bi bili aktualniji u savjetima oko ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja predlažemo čitateljima da nam postave pitanja o svojim problemima u ostvarivanju prava.(foto:pixabay.com)

Piše Momir Jakšić Momo

Ovaj sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija