Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” govorio je o državnoj maturi, nacionalnim ispitima, jednosmjenskoj nastavi za koju se nada da će zaživjeti 2027./28.
O državnoj maturi, sve većem uzimanju instrukcija
Jučer je započela državna matura, veliki je to ispit za maturante, srednje škole i profesore. Fuchs je rekao da vjeruje da će matura proći “očekivano i bez nekakvih problema”.
– To je već uhodan sistem koji već cijeli niz godina funkcionira i svake godine sve manje i manje problema se pojavljuje. Očekujem rezultate sigurno ne lošije nego prošle godine, a ja se nadam da će nas, bilo bi dobro da nas iznenade maturanti s još boljim rezultatima, kazao je.
Rezultati mature su realan odraz stečenih znanja tijekom obrazovnog procesa. Mnogi se dugo pripremaju za maturu, neki doma sami vježbaju, a ima mnogo više onih koji plaćaju pripreme, instrukcije, što nije zanemariv iznos, roditelji to trebaju i financirati.
– Matura nije zamišljena da učenici nužno moraju imati dodatne instrukcije, ali s obzirom na to da je prije više godina krenuo taj trend dodatnih instrukcija i da su roditelji plaćali instrukcije, upravo zato je i država, Vlada, ministarstvo, napravilo to da se dodatno, pojačano radi s maturantima u samim školama kako bi svi imali mogućnost da još utvrde gradivo koje im eventualno nedostaje za polaganje ispita državne mature, napomenuo je.
Koja je svrha nacionalnih ispita?
Paralelno s početkom mature objavljeni su i rezultati nacionalnih ispita. Ispite iz 8 predmeta pisalo je nešto manje od 41.000 učenika 8. razreda i 37.000 učenika 4. razreda iz 3 predmeta iz osnovnih škola.
Četvrtašima bolje ide matematika te priroda i društvo od hrvatskog, a osmašima je kemija bila najlakša, fizika najteža. Fuchs je kazao da su rezultati “u jednom prosjeku koji se može očekivati”.
– Ne može se reći da su oni loši ili tragični, ali definitivno nam ukazuju na nekakve trendove unutar samog obrazovnog procesa na osnovu kojih ćemo mi donositi još neke dodatne mjere kako bi se ujednačio čitav sustav obrazovanja u osnovnim školama, rekao je.
U nekim narednim godinama, nakon što se obrade svi ovi podaci, jer tu nije samo glavni podatak koliko postotaka je netko riješio iz nekog predmeta, tu ima još čitav drugi niz vrlo vrijednih podataka koji će se analizirati, i na kraju ćemo dobiti podatke na osnovu kojih možemo zaključivati o stanju u samom sustavu i utvrditi ono što eventualno treba mijenjati ili staviti naglasak na eventualne promjene, dodao je. Više na hrt.hr