Kao što smo već pisali, u tijeku su radovi na sanaciji mosta u Lomostu. Trenutno su radovi ušli u fazu zbog koje je promet mostom u Lomostu u potpunosti zatvoren i tako će biti, prema informacijama iz gradske uprave, sve do sredine rujna.
Kako doznajemo, most se sastoji od tri (3) odvojene konstrukcije. U sredini je armiranobetonska konstrukcija osnovnog mosta, a bočno su naknadno izvedene odvojene novije konstrukcije pješačkih mostova s vlastitim upornjacima. Bočne konstrukcije su izdignute iznad središnje armiranobetonske konstrukcije te će ih trebati spustiti na istu razinu, kako bi se preko svega mogla izliti nova rasteretna armiranobetonska ploča, koja će spojiti sve tri konstrukcije u cjelinu i tako rasporediti opterećenje.
Most se zatvara za promet, jer će se bočni nosači, da bi se spustili na istu visinu na kojoj je središnja armiranobetonska konstrukcija, morati podići dizalicom i spustiti na sredinu mosta, na vozne trake, nakon čega će se ležišta na upornjacima pripremiti za spuštanje nosača. Kad ležišta na upornjacima budu pripremljena bočni nosači će se ponovno dizalicom vratiti sa sredine mosta, s voznih traka, na njihova mjesta na bokove mosta, gdje dolaze pješačke staze. Iza toga slijedi izvedba armiranobetonske rasteretne ploče preko sva tri nosača, koja će povezati sve nosače i rasporediti prometno opterećenje na njih.
Na naše pitanje upućeno Gradu Ogulinu zbog čega se nije u potpunosti srušio postojeći most i na njegovom mjestu izgradio novi, zamjenik gradonačelnika Daniel Vukelja nam je odgovorio da je most u Lomostu najstariji armiranobetonski most u Europi i dokaz je da su na području Ogulina još 1900. godine, kad je most izgrađen, radili i živjeli inženjeri koji su prvi u Europi znali kako izgraditi armiranobetonski most. Ovaj most je značajan dio ogulinske kulturne baštine i velika šteta bi bila uništiti ga jer bi s time izbrisao važan dio ogulinske povijesti.
Osim toga, izgradnjom novog mosta ne bi se ostvarile nikakve značajne prednosti u odnosu na sanaciju postojećeg mosta. I u tom slučaju bi se promet morao zatvoriti, financijski ne bi bilo značajnih ušteda, vremenski bi uklanjanje postojećeg mosta i izgradnja novog trajalo jednako ili duže kao sanacija postojećeg.
Dalje Vukelja objašnjava da je most propao zbog neodržavanja tijekom vremena dok je bio u nadležnosti Županijske uprave za ceste Karlovac. Naime, desetljećima je oborinska voda procurivala kroz kolnik po armiranobetonskoj konstrukciji te je tijekom zima led razbijao beton i ogolio armaturu koja je, obzirom da je ostala bez zaštitnog sloja betona, velikim dijelom strunula.
Grad Ogulin i ogulinski županijski vijećnici su opetovano godinama upozoravali Županijsku upravu za ceste Karlovac da je potrebno zaštiti konstrukciju mosta od kiše i leda. Da je ŽUC Karlovac na vrijeme uložio minimalna sredstva u iznosu od nekoliko desetaka tisuća kuna u zaštitu konstrukcije mosta do ove štete ne bi došlo i spriječili bi se milijunski troškovi koji su sada spali na teret građana Ogulina. A ŽUC Karlovac, odnosno bivši direktor ŽUC-a Stjepan Turković, poznat po krađi armature, se riješio ovog troška tako da je jednostranom odlukom prebacio devastirani most i još pet (5) jednako devastiranih cesta sa sebe u nadležnost Grada Ogulina.
Na naše pitanje da se građani žale kako na radovima sudjeluje mali broj radnika te bi most mogao biti ranije pušten u promet da je angažirano više ljudi na gradilištu zamjenik gradonačelnika Daniel Vukelja odgovara da broj radnika varira ovisno o fazi radova koja se izvodi. Primjerice, ako je na mostu stroj koji uklanja kolničku konstrukciju, rubnjake i nogostupe, onda ne može na njemu biti drugih radnika ili strojeva jer nosivost mosta je takva da dva stroja ne mogu istovremeno raditi na njemu, a, zbog sigurnosti radnika, uz stoj se ne smiju zadržavati radnici s lopatama. Osim toga određeni broj radnika radi ispod mosta i nisu vidljivi s ceste.
Projekt sanacije mosta je izradila tvrtka Kindijing d.o.o. iz Zagreba, a radove izvodi tvrtka MAR d.o.o. iz Samobora. Vrijednost radova po ovom ugovoru iznosi 335.200,90 EUR s PDV-om.