Drugi dohodak-prava, objašnjenja, savjeti
U međuvremenu od dva tjedna, kada je termin za objavu ove kolumne, pojave se situacije koje trebaju i zaslužuju pojašnjenje u interesu ostvarivanja povoljnijeg prava za aktualne i buduće korisnike mirovine.
Tako, uz mirovinu i uz rad, postoji mogućnost ostvarivanja naknada za tzv. drugi dohodak, kao što je ugovor o djelu, naknada za rad u skupštinama, gradskim vijećima, nadzornim odborima, sudskim konzultantima i drugim djelatnostima, gdje postoji obveza plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i poreza.
Razliku između bruto i neto iznosa čini uplata za doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i poreza.
Kod ugovora o djelu doprinosi za mirovinsko osiguranje su upola manji od onih u radnom odnosu i iznose 10%, od čega 7,5% ide u prvi , a 2,5% u drugi mirovinski stup. Doprinos za zdravstveno osiguranje iznosi 7,5%, a porez se plaća po nižoj stopi.
Ostvarena naknada po ugovoru o djelu, zbog toga što su plaćeni doprinosi, pribraja se ostvarenoj plaći za pojedinu godinu i na taj način povećava prosječnu plaću- vrijednosne bodove i onda i visinu mirovine. Iz ostvarene naknade po ugovoru o djelu, a onda i naknade za ostale djelatnosti koje smo naveli na početku teksta može se ostvariti tzv. izvedeni staž. Ostvarena naknada stavlja se u omjer s prosječnom plaćom u Rep. Hrvatskoj , na razini cijele godine i dobije se vrijednost naknade u obliku izvedenog staža. Taj izvedeni staž mogu koristiti samo oni koji u godini ostvarenja naknade nemaju 12 mjeseci staža, po bilo kojoj osnovi, a oni koji nemaju 12 mjeseci staža mogu u pojedinoj godini ostvariti mirovinski staž, ali samo do 12 mjeseci. Dakle, taj izvedeni staž računa se ravnopravno s ostalim vrstama staža u mirovinski staž, a kao primjer uvida u mogućnost ostvarenja jednog mjeseca staža je činjenica da se ostvari jedna prosječna plaća.
Oni koji budu tražili informativni izračun mirovine preko sustava e-građani mogu dobiti informaciju o ostvarenom drugom dohotku, ali ih upozoravamo da kad zatraže informativni izračun mirovine, u pojedinoj godini u kojoj su ostvarili drugi dohodak taj dohodak se neće automatski pribrojiti ostvarenoj plaći u toj godini i zbog toga neće se dobiti točan informativni iznos mirovine.
Da bi se to pozitivno riješilo treba podnijeti predzahtjev – Obavijest i namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu i onda će u sustavu e-građani biti pribrojen iznos drugog dohotka i dobit će se točan informativni izračun mirovine. Ako se izračun zatraži preko HZMO-a onda će dobiti točan izračun. Oni, koji iz bilo kojeg razloga, nisu u sustavu e-građani, podatak o iznosu drugog dohotka mogu dobiti u HZMO-u, ali samo za prethodnu godinu, dakle ne za tekuću godinu, dok Zavod za statistiku ne objavi podatak o prosječnoj plaći za tu godinu, a to se obično događa u ožujku sljedeće godine.
Inače, drugi dohodak na ovakav način evidentira se od 2003.godine.
Korisnici svih vrsta mirovine mogu neograničeno raditi po ugovoru o djelu, jasno onoliko koliko je to u praksi moguće, i primati cijelu mirovinu.
Rad korisnika mirovina ostvarenih po posebnim propisima
Korisnici mirovina ostvarenih prema posebnim propisima-vojska, policija, profesionalni vatrogasci, ovlaštene službene osobe, radnici na razminiravanju mogu raditi u punom radnom vremenu i primati pola mirovine, ili rad s polovinom radnog vremena uz punu mirovinu.
Korisnici prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine i starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranika određenih po Zakonu o hrv. braniteljima mogu raditi pola radnog vremena i primati cijelu mirovinu. Nažalost, postoji jedna nepovoljna činjenica, a to je da za vrijeme rada korisnik mirovine određene po ZOHBDR-u ne prima najnižu mirovinu, koja je određena kao povoljnija, nego stvarnu mirovinu tj. mirovinu izračunatu po ostvarenim plaćama, a nakon prestanka rada ostvaruje opet pravo na najnižu mirovinu.
Korisnici invalidskih mirovina zbog potpune nesposobnosti za rad ne mogu raditi, ali ako je mirovina ostvarena po Zakonu o hrvatskim braniteljima mogu raditi manje od 3,5 sati dnevno. Mirovina im se ne obustavlja i ne podliježu kontrolnom pregledu, ni nakon zaposlenja, ni nakon prestanka radnog odnosa. Bitno je napomenuti da se ostvareni staž ne uračunava u mirovinski staž i ne može se tražiti ponovno određivanje mirovine.
Oni koji su ostvarili pravo na invalidsku mirovinu zbog smanjene radne sposobnosti, isto kao i oni koje su to pravo ostvarili po odredbama ZOMO-a, mogu raditi s punim ili nepunim radnim, vremenom, ali onda mirovinu primaju po mirovinskom faktoru 0,5000, osim onih koji su pravo ostvarili po Zakonu o hrv. braniteljima , primaju mirovinu po mirovinskom faktoru 0,6667, a kada prekinu rad onda primaju mirovinu opet po mirovinskom faktoru 0,8000.
Kao i kod korisnika prijevremene starosne, starosne i starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranika određenim po ZOMO-u koji rade uz mirovinu i nakon ostvarene minimalno jedne godine staža ostvare pravo na novi izračun mirovine, ne mogu ostvariti pravo na bonus polaznog faktora, nego mirovinu ostvaruju primjenom polaznog faktora 1,0000.
Korisnici starosne mirovine po posebnim propisima koji misle da bi im mirovina po ZOHBDR-u bila povoljnija od aktualne povlaštene mirovine, zbog velikog broja dana provedenih u Domovinskom ratu , u borbenom sektoru, mogu zamrznuti mirovinu, raditi minimalno jednu godinu i doći u situaciju zatražiti pravo na mirovinu po ZOHBDR-u. No, predlažem prethodno se dobro informirati, uzimajući u obzir količinu mirovinskog staža, sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru, a i godine života, da li bi oni bili slučaj za eventualnu novu – drugu vrstu mirovine.
Piše Momir Jakšić Momo
