Nakon ljetne pauze, evo nas opet na zadatku davanja korisnih savjeta, prijedloga za postupanje u vezi tumačenja zakona o svim vrstama mirovina koje se mogu ostvariti po svim postojećim zakonima o mirovinskom osiguranju.
Iz svakodnevnih kontakata sa ženama, potencijalnim korisnicama mirovina, utvrdio sam da još uvijek ima nedoumica i nejasnoća oko osnovnih uvjeta u prijelaznom razdoblju za ostvarivanje prava na prijevremenu i starosnu mirovinu do 2030.godine.
S obzirom da se približava kraj kalendarske godine ponavljamo uvjete za žene:
-uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu u 2024.godini iznosi 58 godina i 6 mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci staža,
– uvjet za starosnu mirovinu u 2024.godini iznosi 63 godine i 6 mjeseci života i minimalno 15 godina staža. U potrebnu kvotu staža, za obje vrste mirovine, ne ubraja se staž od 6 mjeseci za djecu, ali taj dodani staž ulazi u konačnu formulu za izračun mirovine.
Upozoravamo žene koje minimalne uvjete za prijevremenu i starosnu mirovinu ostvaruju nekog datuma iza 1.listopada ove godine , da te uvjete u 2024.godini imaju zaključno do 31.prosinca 2024.g., jer uvjet u 2025.godini, za prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu podiže se za 3 mjeseca za potrebne godine života i staža, pa će to iznositi 58 g. i 9 mj. života i 33 g. i 9 mjeseci staža(osim za starosnu mirovinu gdje uvjet staža ostaje 15 godina). Dakle, da bi se mirovina ostvarila u 2024.godini potrebno je radni odnos prekinuti 30.12.2024.godine i u mirovini biti od 31.12.2024.g., jer u suprotnom u 2025.godini uvjete nemaju od 1.1.2025.g. do ispunjenja uvjeta povećanjem za 3 mjeseca.
S obzirom da ima veći broj žena koje će ostvariti pravo na najnižu mirovinu( to se odnosi i na muškarce), a to praktično znači da će njihova mirovina izračunana po ostvarenim plaćama biti niža od te najniže mirovine, upoznajemo potencijalne korisnike mirovine da se pravo na najnižu mirovinu ostvaruje samo za cijele godine staža. Dakle, može se dogoditi da se ima 33 godine 11 mjeseci i 29 dana staža, najniža mirovina ostvaruje se samo za 33 godine staža. Kod takvih slučajeva može se dogoditi situacija da dodani staž za djecu neće značiti ništa ako se s tim stažem ne ostvari cijeli iznos godina staža. Zbog toga upozoravamo one koji imaju informaciju o svojoj budućoj mirovini, da vode računa o toj činjenici. A informaciju o visini buduće mirovine može se besplatno doznati preko sustava e-građani ili uplatom oko 10 eura službi mirovinskog osiguranja.
Što se tiče prava na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika, tu su uvjeti za muškarce i žene isti, a iznose 60 godina života i 41 godina staža osiguranja(radni staž). I kod ove vrste mirovine, za žene, staž za djecu ne ulazi u kvotu od 41 godine. Za one žene koje još imaju vremena za kalkuliranje ,opet, upozoravamo da je u skorijoj realizaciji izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, da se staž za djecu sa 6 mjeseci povisi na 1 godinu po djetetu.
Kad smo kod najniže mirovine, ona se izračunava primjenom aktualne vrijednosti mirovine koja je za 3% viša od aktualne. Aktualni iznos aktualne vrijednosti mirovine (uvjetno rečeno to je vrijednost jedne godine staža) je 13,17 E, a za najnižu mirovinu to je iznos od 13,58E.
Dakle, najniža mirovina je zakonska odredba koja štiti korisnika mirovine od ostvarivanja prava na mirovinu koja po ostvarenim plaćama u radnom vijeku počevši od 1.1.1970.godine niža od te najniže mirovine. Nekada, u starom sustavu, tu je ulogu imao tzv. zaštitni dodatak. Kao dugogodišnji zaposlenik mirovinskog osiguranja govorio sam da, uvjetno rečeno, država dvostruko gubi nerealizacijom odgovarajućih doprinosa i poreza zbog niskih plaća, a onda s participacijom sredstava za najnižu mirovinu zbog te niske mirovine uvjetovanu niskim plaćama.
Nažalost, opet ima nedoumica o tome koliki iznos mirovine će umirovljenici dobiti u listopadu, s obzirom da je u rujnu isplaćena mirovina s povećanjem mirovina za 7,46% od 1.srpnja 2024.godine i s iznosom razlike mirovine za srpanj 2024.g. Dakle, iznos u listopadu će biti niži za iznos razlike za srpanj i nadalje će se isplaćivati takav iznos mirovine. Taj iznos mirovine zove se bruto iznos, a za one koji imaju mirovinu nižu od 560 eura je i neto iznos, a za one koji imaju mirovinu višu od 560 eura za razliku od 560 eura do iznosa mirovine plaća se porez u iznosu od 10% (za Ogulin), pa se onda isplaćuje neto mirovina. Naravno, kad je u rujnu isplaćen viši ukupni iznos mirovine bilo je onih koji su „uletili” u porezne škare, jer je ukupni iznos za isplatu bio viši od 560 eura.
S obzirom da će se u listopadu isplatiti dodatak na mirovinu, po odluci Vlade, vjerujem da mnogi umirovljenici već utvrdili da neće ostvariti pravo na taj dodatak jer im je s povišenjem mirovine od 1.srpnja mirovina iznosi više od 840 eura, a s tim povišenjem mirovine plaća se i viši iznos poreza na mirovinu. Da se eventualno eliminiraju nedoumice oko cenzusa iznosa mirovine od 840 eura, informiramo umirovljenike da se za određivanje prava na dodatak uzima bruto iznos, a ne neto iznos mirovine.
Kao što je već poznato dodatak se kreće od 60 do 160 eura, u listopadu će dodatak dobiti oni koji imaju samo hrvatsku mirovinu, a u prosincu će dodatak dobiti oni koji imaju uz hrvatsku mirovinu i inozemnu, oni koji imaju samo inozemnu i oni koji uz mirovinu rade do polovice punog radnog vremena, Takvi slučajevi će morati podnositi zahtjev, a o tome u slijedećoj kolumni u listopadu.