Uvrstite vitamine i minerale u svakodnevnu listu dodataka prehrani i prevenirajte niz bolesti i zdravstvenih poteškoća!
Naš organizam ne dobiva dovoljne količine vitamina i minerala, stoga je potrebno nadoknaditi ih putem dodataka prehrani!
Ovo su samo neki od slogana kojima nas bombardiraju reklame obećavajući bolje raspoloženje, zdravlje i kvalitetniji život od kojeg nas dijeli samo koja tableta, odnosno kapsula.
Nažalost, nije uvijek tako. Vitamini i minerali jesu nužni za zdravlje, ali u iznimno malim količinama. Ogromna većina ljudi koji ih uzimaju kao dodatke prehrani zapravo od njih nemaju nikakve koristi.
Ukupno je 13 vitamina važnih za normalno funkcioniranje, svaki ima svoju specifičnu ulogu u očuvanju zdravlja, a pojedinac treba različite količine svakog od njih da bi organizam bio zdrav u cijelosti.
Vitamini se dijele u dvije velike grupe: one topive u mastima i one topive u vodi.
Vitamini B i C topljivi su u vodi stoga ih naše tijelo ne pohranjuje. Ako ih i uzmemo previše ,taj se višak izlučuje mokraćom.
Vitamini A,D,E i K topivi su u mastima stoga ih naše tijelo može pohraniti u masnom tkivu ili jetri.
Sve ih unosimo putem hrane, jedino je za sintezu vitamina D potrebno sunce, a u sintezi vitamina K pridonose zdrave crijevne bakterije.
Vitamine topive u mastima, a to su vitamini A, D, E i K tijelo najbolje apsorbira kada ih osoba pojede s hranom koja je bogata mastima.
Vitamin A, još poznat kao retinoid, ima važnu ulogu u zdravlju vida, s obzirom da je nužan za sintezu vidnog pigmenta, tzv. rodopsina odgovornog za adaptaciju vida u tami. Stoga kod deficita vitamina A nastaje noćno sljepilo, suhoća očiju (kseroftalmija), a moguća je i sljepoća. Također je važan za zdrav imunološki odgovor organizma u borbi protiv infekcija, kao i za integritet kože.
Vitamin D razlikuje se od ostalih po tome što u idealnim uvjetima nastaje u koži pod utjecajem sunčeva svjetla, a u stanicama djeluje slično kao hormon, tj. putem receptora u mnogim organima: mozgu, timusu, koži, koštanoj srži, crijevu. Na taj način sudjeluje u izražavanju više od 1000 gena, utječe na diferencijaciju i proliferaciju stanica, te sudjeluje u imunološkom odgovoru. Ide ruku pod ruku s kalcijem, s obzirom na to da vitamin D potpomaže apsorpciju kalcija. Iz tog razloga najznačajniji klinički znak deficita vitamina D očituje se kao rahitis u djeteta (bolest u doba rasta i razvoja kostiju) kao osteomalacija (slaba mineralizacija kostiju) nakon puberteta i kao osteoporoza kosti u starijoj životnoj dobi. Osim slabe koštane gustoće i sklonosti prijelomima, nedostatak vitamina D može uzrokovati mišićne boli, slabost mišića i bol u kostima u bilo kojoj dobi. Manjak vitamina D može pratiti i niska razina kalcija uz posljedične parestezije i trnce usnica, jezika, prstiju, grčeve mišića lica ili šaka, a kod male djeca mogu nastati i konvulzije upravo zbog pojačane neuromišićne podražljivosti.
Vitamin E je antioksidans i pomaže zaštiti tijelo od toksičnih “slobodnih radikala”.To su nestabilne molekule koje u organizmu uzrokuju oštećenje stanica, nastanak kancerogenih stanica i pogoduju nastanku raznih bolesti. Stoga nas vitamin E štiti od istih. Ulogu ima i u zdravlju vida, imunološkog sustava, širi krvne žile i sprječava nastanak ugrušaka.
Vitamin K potreban je za aktivaciju određenih proteina u procesu zgrušavanja krvi, ali važnu metaboličku ulogu ima u poboljšanju gustoće kostiju (skupa s vitaminom D3, kalcijem i magnezijem). Održava zdravlje krvožilnog sustava gdje sprječava kalcifikaciju stijenki krvnih žila i nastanak aterosklerotskih plakova. Dakle, osobe s nedostatkom vitamina K imaju pojačanu sklonost krvarenju i smanjenu koštanu gustoću. S obzirom na to da se dio vitamina K sintetizira pod djelovanjem crijevnih bakterija, kod novorođene djece postoji relativni nedostatak istog jer je probavni sustav još nerazvijen i nema bakterija koje bi ga sintetizirale.Također je važno napomenutu da je majčino mlijeko siromašno vitaminom K te se preporuča dodati isti kod isključivo dojene djece. Iz navedenog razloga dijete dobiva vitamin K odmah u rodilištu. Davanjem vit. K u obliku injekcije (ili u kapima na usta) neposredno po porodu preveniramo eventualne fatalne posljedice kao što su krvarenje iz pupčane ranice, krvarenje iz crijevnog trakta i moždano krvarenje.
Osam je podtipova vitamina B (B1,B2,B3,B5,B6,B7,B9 i B12).
Ova je grupa vitamina važna za stvaranje tjelesne energije iz hrane, zdrav metabolizam kao i obnovu i regeneraciju tjelesnih stanica te pravilno funkcioniranje živčanog sustava.
U nedostatku vitamina grupe B može se pojaviti ispadanje, lomljenje kose, pucanje noktiju, afte i ranice oko ustiju, kronični umor, grčevi u mišićima, trnci u rukama i nogama, tj.neurološki ispadi.
Nedostatak dvije frakcije vitamina B, a to su vit B12 i vit B9 (folat), uzrokuju posebnu vrstu anemije – megaloblastičnu anemiju gdje su crvene krvne stanice veće nego inače, ali su kraćeg vijeka. Nedostatku vitamina B12 sklone su osobe nakon resekcije tankog crijeva, uslijed atrofije želučane sluznice, kao i oni na strogoj veganskoj dijeti.
Vitamin C sudjeluje u cijeljenju rana, jača krvne žile, pojačava imunološki sustav, djeluje antioksidativno te potpomaže apsorpciju željeza u crijevu i tako prevenira anemiju. U nedostatku istog mogu se javiti spontana kožna krvarenja, krvarenje iz desni, čak i gubitak zuba, vrlo lako se stvaraju modrice. Ozbiljna je posljedica skorbut,smrtonosna bolest do prije nekoliko stoljeća.
Za organizam važni minerali i elementi u tragu su kalcij, magnezij, fosfat, cink, željezo, fluor, jod.
S obzirom na to da je za dostupnost vitamina topivih u mastima, dakle A, D, E i K, važna i pravilna apsorpcija masti, sve bolesti u kojima je poremećena probava masnoća mogu rezultirati nastankom ovih hipovitaminoza. To se odnosi na pacijente koji boluju od nekih jetrenih bolesti s poremećajem stvaranja žući, cistične fibroze, sindroma kratkog crijeva, Crohnove bolesti i ostalih probavnih bolesti sa malapsorpcijom. Hipovitaminozu mogu uzrokovati i neki lijekovi koji remete proces apsorpcije vitamina i njihov metabolizam (npr. neki antibiotici remete sintezu vit. K).
Veganska dijeta nikada ne sadržava dovoljno vitamina B, a često nit vit D.
Kada govorimo o liječenju hipovitaminoze uzimanjem suplemenata, potreban je veliki oprez. Ono ima svoju svrhu u slučajevima kada se hranom ne može dobiti dovoljna količina vitamina i minerala, ili kada određena bolest sprječava njihovu apsorpciju, što je ranije navedeno.
Suplementaciju treba individualno prilagoditi svakom pacijentu i specifičnim okolnostima uvijek uz savjet liječnika ili nutricioniste, te se vitaminske preparate nikako ne smije uzimati “na svoju ruku”.
To se posebno odnosi na vitamine topive u mastima. Nasumično uzimanje veće količine tih vitamina može uzrokovati hipervitaminozu – stanje kada u organizmu postoji određeni vitamin u suvišku, a zapravo je štetno jer uzrokuje neželjene nuspojave.
U općoj populaciji zdravih ljudi uvriježeno je uzimanje vitamina topivih u vodi (B i C) te je opasnost od hipervitaminoze utoliko manja što se oni, kada su u suvišku, izlučuju mokraćom.
Ipak prevelika količina vitamina C može uzrokovati mučninu, proljevi grčeve u želucu. Previše selena može dovesti do gubitka kose, gastrointestinalnih smetnji, umora i blagog oštećenja živaca. Uzimanje visokih doza vitamina B povećava rizik od razvoja mrene.
Ovo su samo neki od primjera koji ukazuju na potrebiti oprez kod uzimanja dodataka prehrani, osim ako uistinu nisu potrebni.
Uvijek treba težiti zdravom načinu života i raznovrsnoj uravnoteženoj prehrani bogatoj svježim voćem i povrćem koja osigurava potrebne nutrijente.
Potreba za nadomještanjem suplemenata je individualna, ovisi o prehrani, trenutnom zdravstvenom stanju, prisutnim kroničnim bolestima, lijekovima koje pojedina trenutno uzima. Za neke pojedince suplementacija je spasonosna za zdravlje, a zdravim osobama koji vitaminske pripravke uzimaju na svoju ruku to je dodatni trošak od kojeg nemaju zdravstvenog benefita.
Piše: Dr. Vedrana Zubčić Zrnc, spec.pedijatar-subspecijalist neonatolog
