Ako Vladina politika urodi plodom, booking-platforme mogu se oprostiti sa značajnim rastom broja novih domaćina u Hrvatskoj
Dok se vodeće svjetske turističke destinacije bore s overturizmom i raste broj odredišta na popisima onih koje se savjetuje preskočiti zbog gužvi, platforme za kratkoročni smještaj i dalje nesmetano rastu. Kažu to posljednje objavljene statistike, ali i njihovi financijski rezultati. U Hrvatskoj, doduše, ovo ljeto nisu imale tako dobre rezultate u odnosu na druge zemlje Europske unije. Štoviše, naša je zemlja s najmanjim rastom prometa u kratkoročnom smještaju ostala daleko ispod europskog prosjeka, kaže nova objava Eurostata.
Tijekom trećeg tromjesečja 2024. gosti su proveli 366,2 milijuna noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU, rezerviranom putem Airbnb-ja, Bookinga, Expedia Groupa ili TripAdvisora. To je 18 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2023. Sva tri mjeseca u trećem tromjesečju 2024. bilježe porast noćenja u smještaju rezerviranom putem online platformi. U srpnju 2024. registrirano je 135 milijuna noćenja, što je povećanje od 16,4 posto u usporedbi sa srpnjem 2023. U kolovozu su zabilježena 152,2 milijuna noćenja rezerviranih putem platformi (+21,6% u usporedbi s kolovozom 2023.), a u rujnu 79 milijuna (+14% u usporedbi s rujnom 2023.).
Sve zemlje EU zabilježile su porast broja noćenja rezerviranih putem online platformi u kolovozu 2024., najprometnijem mjesecu u turizmu u EU općenito. Pritom je najveći porast zabilježen na Malti, koja je imala rast od čak 41,4 posto u usporedbi s prethodnim kolovozom, a slijedi Njemačka s plusom od 32,7 posto, pa Francuska koja je imala 29,9 posto rasta.
Najmanji porast rezervacija putem ovih platformi u kolovozu je zabilježen u Hrvatskoj, 9,7 posto, Bugarskoj (+12,2%) i Mađarskoj (+13,6%). U Grčkoj je bilo 15 posto više rezervacija za kolovoz, a Španjolska je bila na oko 22 posto rasta.
Statistika je jasno pokazala nerazmjer između rasta turističkog prometa i porasta kapaciteta u privatnom smještaju koji Hrvatska bilježi i lani, a protiv čega se Vlada odlučila boriti paketom zakona koji su stupili na snagu 1. siječnja. Naime, lani je u Hrvatskoj u manje od godinu dana u segmentu privatnog smještaja na tržište stavljeno novih 46 tisuća kreveta, a od 2016. godine do danas u privatnom smještaju broj kreveta je porastao za više od 175 tisuća. Pritom od 2018. godine kontinuirano pada broj dana popunjenosti i u 2024. se u ovom segmentu smještaja bilježi svega 58 dana popunjenosti. (M. Crnjak, jutarnji.hr)