NATO pokreće akciju nazvanu “Baltička straža” kao odgovor na niz incidenata u Baltičkom moru od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., a koji uključuju uništavanje podvodnih električnih kablova, telekomunikacijskih veza i plinovoda.
Finska policija je prošli mjesec zaplijenila tanker s ruskom naftom pod sumnjom da je oštetio električni kabel Estlink 2 između Finske i Estonije i četiri telekomunikacijska kabela rujući sidrom po morskom dnu. Finska carinska služba vjeruje da je brod dio “flote u sjeni” zastarjelih tankera koji se koriste kako bi se izbjegle sankcije na prodaju ruske nafte.
Poljska radiotelevizija TVP je u utorak izvijestila da ruska “flota u sjeni” kruži oko baltičkog podvodnog plinovoda kojim se doprema plin iz Norveške u Poljsku, no za sada nema znakova da su cijevi oštećene. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je nakon sastanka osam zemalja u Helsinkiju rekao da je finska akcija protiv tankera Eagle S pokazala da se brodovi koji nanose štetu mogu privesti i zaplijeniti.
- Kapetani brodova moraju biti svjesni da će potencijalne prijetnje našoj infrastrukturi imati posljedice, uključujući mogući ukrcaj, zapljenu broda i uhićenje. Premda su takvi zadaci u domeni nacionalnih vlasti, najbolje rezultate postižemo kad postoji komplementarnost između NATO-ovih napora da otkrije prijetnje i odvrati agresiju i nacionalnih napora u provođenju zakona, rekao je Rutte. Dodao je i da će biti raspoređena mala flota pomorskih dronova u cilju pojačanog nadzora i odvraćanje.
Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je sudjelovao na sastanku u Helsinkiju, je rekao da će se nastaviti akcije protiv ruske flote u sjeni, uključujući sankcije protiv određenih brodova i brodarskih kompanija kako bi se zaštitila ključnja podmorska infrastruktura. Dodao je i da ti brodovi predstavljaju prijetnju okolišu. Svakim danom Baltičkim morem plovi oko 2000 brodova. (L.P./HRT/Hina)