Iako nas je siječanj iznenadio hladnijim razdobljima, u cjelini je bio topliji od prosjeka, uz raznoliku raspodjelu oborina. Na pitanje kakve vremenske prilike možemo očekivati u veljači i hoće li proljeće i ljeto donijeti veća iznenađenja, odgovorio je najpopularniji meteorolog u Hrvata Zoran Vakula.
Mnogi su u siječnju primijetili da je ova zima hladnija nego prethodna, posebice tijekom sredine mjeseca, kada su kontinentalni krajevi Hrvatske zabilježili hladne pa čak i vrlo hladne dane. Noćni i jutarnji minusi nerijetko su se zadržavali i tijekom cijelog dana.
poster
Premda su mnoge meteorološke postaje DHMZ-a potvrdile da su temperature niže nego prošle godine, postoje lokacije, poput Zagreba-Maksimira, gdje je zabilježeno suprotno, piše Zoran Vakula za HRT.
Prve procjene pokazuju kako je, nakon prosječne temperature u prosincu, siječanjska temperatura u gotovo cijeloj Hrvatskoj bila 2 do 3 °C iznad uobičajenih vrijednosti. Dubrovnik je, primjerice, s 11,9 °C izjednačio rekordno topao siječanj iz 2014. godine, dok je ovogodišnji siječanj na splitskom Marjanu bio drugi najtopliji. Rijeka se našla na petom mjestu, a Maksimir na šestom po redu najtoplijih siječanja.
Neki dani su bili ekstremno topli
Iako nije oboren veliki broj mjesečnih rekorda, mnogi su dani ipak zabilježili ekstremno visoke temperature. U pojedinim gradovima zabilježene su i nove apsolutne siječanjske vrijednosti, s najvišim temperaturama u Križevcima (18,4 °C), Bjelovaru (19,0 °C), zagrebačkom Griču (19,1 °C), Varaždinu (19,3 °C), Karlovcu (19,5 °C) i Senju (20,5 °C).
Što se tiče oborina, količine su bile neujednačeno raspoređene. U nekim područjima zabilježene su veće količine od prosjeka, dok je u drugim kiše bilo vrlo malo.
Veljača – što nam donosi “prevrtača”?
Narodna izreka koja veljaču opisuje kao prevrtljivu možda ove godine neće biti potpuno točna. Prema trenutno dostupnim dugoročnim prognozama, veljača ne bi trebala donijeti značajna odstupanja u temperaturi ili nagle promjene kakve su bile u siječnju. Tijekom tog mjeseca često su se dnevne temperature drastično mijenjale iz dana u dan, nekad i za više od 10 °C.
Iako dugoročne prognoze nemaju preciznost kratkoročnih, moguće je zaključiti da nas u prvih deset dana veljače očekuju temperature primjerenije zimskom razdoblju nego one koje su nas pratile krajem siječnja. Na kopnu se predviđaju jutarnji minusi, a ponegdje uz obalu mogla bi se pojaviti i prizemna hladnoća.
Zbog toga su moguće pojave mraza i inja, dok su šanse za snijeg blago povećane u planinskim područjima krajem tjedna. Prema predviđanjima, veljača neće biti bogata oborinama, što nije ohrabrujuće za ljubitelje zimskih radosti.
Kakvo nas proljeće i ljeto očekuju?
Dugoročne prognoze za proljeće i ljeto sugeriraju nastavak trenda temperatura iznad prosjeka. Postoji velika vjerojatnost da će sezonske i mjesečne temperature biti barem malo više od višegodišnjeg prosjeka.
Prognoze oborina, s druge strane, pokazuju veću nesigurnost. Ako se trenutni modeli ostvare, nakon sušnije veljače, povećane količine oborina mogle bi se pojaviti tijekom travnja, a možda i svibnja.Ostaje nam da pričekamo tradicionalnu prognozu svizca Phila – možda nas ove godine iznenadi boljim vijestima, zaključio je Vakula. (tportal)