Točan datum, ustvrdio je američki predsjednik, tek će najaviti
Donald Trump u subotu kasno navečer po srednjoeuropskom vremenu učinio je ono što je uporno najavljivao, a za što su se mnogi uzaludno nadali da se ipak neće dogoditi, iako su znali da je neminovno – potpisao je uvođenje carina na uvoz Kanadi i Meksiku od 25 posto – uz iznimku od 10 posto nameta na kanadsku naftu i plin – te Kini dodatne carine od 10 posto, koje ‘sjedaju‘ na carine od 25 posto koje već pokrivaju veliki dio američke trgovine s Kinom.
No, Trump je potom ustanovio da je Europa sljedeća na redu: Carine na robu iz EU-a koja se uvozi u SAD dogodit će se “prilično brzo”, kaže Donald Trump. “Europa je iskoristila Sjedinjene Američke Države. Ne uzimaju naše automobile, ne uzimaju naše poljoprivredne proizvode. Ne uzimaju gotovo ništa, a mi uzimamo sve, od milijuna automobila, ogromnih količina hrane i poljoprivrednih proizvoda.”
Upitan od strane BBC-a postoji li vremenski okvir za objavu carina EU-a, Trump je rekao: “Ne bih rekao da postoji vremenski okvir, ali vrlo brzo. “Sjedinjene Države opljačkale su gotovo sve zemlje svijeta. Imamo trgovinske deficite s gotovo svakom zemljom – ne sa svakom zemljom – ali gotovo sa svakom, i mi ćemo to promijeniti. Dosta je bilo nepravde”, ustanovio je Trump.
Netko bi možda rekao da svaki od čovjeka uspostavljeni sustav – ekonomski, politički ili bilo koji drugi – nije dugoročno održiv bez određene razine suradljivosti, solidarnosti i čak suosjećanja, ili barem surogata tome u obliku oportunističkog ‘win-win‘ kompromisa sa istim učinkom. No, Trump i ne samo s politikom ‘America first‘ nikad nije skrivao, čini se, da to baš i nije njegov ‘modus operandi‘, a kamoli svjetonazor. Netko bi također možda rekao – pa makar možda i u korist vlastite štete.
U skladu s time, Trump se nije pretjerano obazirao, ako uopće, na brojna upozorenja tvrtki, diplomata i ekonomista o navodnim negativnim i kontraproduktivnim posljedicama – čak ni na najdobronamjernija i argumentirana upozorenja i apele vlastitih podržavatelja koji upozoravaju da ne povlači potez koji će ‘zagrabiti u džep‘ i običnog Amerikanca, uključujući i njegove birače. Primjerice, AmCham, američka gospodarska komora, koja je dosad s velikim simpatijama gledala na ekonomsku politiku Donalda Trumpa, osobito po pitanju deregulacije i smanjenja poreza, uputila je novoj administraciji javni apel da odustane od ovog drastičnog poteza čiju će cijenu, kako smatraju, platiti američke obitelji.
Umjesto toga, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth poručio Amerikancima da bi i oni mogli osjetiti ekonomsku “bol” zbog tih carina. “Hoće li biti malo boli? Da, možda (a možda i ne!)”, napisao je Trump u nedjelju velikim slovima. “Ali učinit ćemo Ameriku ponovno velikom i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti”, odmah ih je ‘umirio‘.
Kanadski i meksički dužnosnici također su tvrdili da bi nove carine u Sjevernoj Americi, jednoj od najčvršće integriranih trgovinskih zona na svijetu, bile krajnje kontraproduktivne. Kanada je odmah najavila recipročne carine na mnoge američke proizvode, a i Meksiko ide s protumjerama. Američki poslovni čelnici su, pak, različito reagirali, neki s pesimizmom, neki s oprezom, neki s optimizmom i oduševljenjem – no, među ovima potonjima nikako nije ugledni poslovni The Wall Street Journal, čije je desno orijentirano uredništvo još u petak Trumpovo uvođenje carina nazvalo “najglupljim trgovinskim ratom u povijesti”, uz oštro kritički intoniranu argumentaciju, pogotovo kad je tretman Pekinga u pitanju. (T. Šoštarić, jutarnji.hr)