Povećava se i najniža mirovina, koja je u siječnju iznosila 396 eura
Najveća novina Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu čija će prva isplata biti krajem godine, no iako se kolokvijalno naziva 13. mirovina, taj dodatak umirovljenicima neće donijeti puni iznos mjesečne mirovine i ovisit će o godinama staža.
Zakon, koji je trenutačno u javnom savjetovanju, predlaže uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine, tako da se isplata osigura svim umirovljenicima neovisno o visini njihovih mirovinskih primanja.
Visina godišnjeg dodatka vezat će se uz pune godine mirovinskoga staža koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje dodatka.
Kako bi se odredio konačan iznos dodatka, te godine mirovinskog staža potom će se umnožiti s vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža.
Još nije moguće napraviti izračun jer se zakonom propisuje da će Vlada svake godine do 31. listopada donijeti odluku o vrijednosti godine staža, pri čemu predstavnici umirovljenika traže da ta vrijednost bude zakonski definirana i vezana uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura, pa je potrebno pričekati i konačni prijedlog zakona.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) godišnji dodatak isplaćivat će u prosincu svake godine.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ističe kako će ova novina povećati ukupna mirovinska primanja sadašnjih i budućih umirovljenika, dok način određivanja visine dodatka doprinosi socijalnoj pravednosti uvažavajući isključivo duži rad, kako bi se uspostavio svojevrsni balans između korisnika s višim i nižim mirovinama.
Ministar Marin Piletić je istaknuo kako je ideja takvog dodatka došla iz 11 jednokratnih novčanih dodataka koje je Vlada umirovljenicima isplaćivala u sklopu paketa pomoći tijekom krize, ukupne vrijednosti 773,5 milijuna eura.
Nova formula
Piletić je rekao kako je prosječna sveukupna neto mirovina s 354 eura iz 2015. porasla na trenutačnih 642 eura, što je povećanje od gotovo 82 posto, a na to je utjecalo i šest izmjena ZOMO-a u tom periodu.
Osim godišnjeg dodatka koji je potpuna novina, ostale izmjene zakona nadovezuju se na te prethodno uvedene mjere pa će do promjena opet doći i u formuli za usklađivanje mirovina kako bi se osigurao njihov primjereniji rast.
Prema važećem zakonu mirovine se usklađuju dvaput godišnje – od 1. siječnja i od 1. srpnja, a u obzir se uzimaju rast plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj te rast potrošačkih cijena.
Formula za usklađivanje promijenit će se sa 70:30 na 85:15, ovisno o tome koji indeks više raste i donosi veću korist. U većini slučajeva, plaće su te koje više rastu.
Planirano je da novi ZOMO na snagu stupi u srpnju pa je predviđeno da već od 1. srpnja svi umirovljenici u Hrvatskoj primaju usklađenu mirovinu po povoljnijem modelu.
Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina
Korisnici invalidske mirovine ubrajaju se u kategoriju korisnika s niskim mirovinskim primanjima s prosječnom mirovinom koja je u siječnju iznosila svega 419 eura pa je namjera osigurati uvjete za dodatno povećanje mirovine ove osjetljive kategorije umirovljenika.
Predlaže se povećanje mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine i to za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 0,8 na 0,9, a za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 1,0 na 1,1 od 1. siječnja 2026.
Time će se osigurati uvjeti za dodatno povećanje invalidske mirovine za oko 10 posto, a obuhvatili bi se svi sadašnji i budući korisnici mirovine. To će za 218.000 korisnika donijeti prosječno povećanje mirovine za 74 eura.
Oni koji su u mirovinu otišli ranije po sadašnjem su propisu trajno penalizirani za 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, no sada je predloženo ukidanje penalizacije za korisnike koji navrše 70 godina.
Predlaže se obuhvatiti i korisnike koji su starosnu dob navršili prije stupanja zakona na snagu, a mirovina bez smanjenja odredila bi im se počevši od 1. siječnja 2026. To će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127.000 korisnika.
Osim toga, u cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, predlaže se redefiniranje povećanja polaznog faktora tzv. bonifikacije od 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja tako da se više ne uvjetuje s navršenim mirovinskim stažem od 35 godina i da se ne ograničava na najviše pet godina, odnosno maksimalno na 27 posto.
To će u prosjeku donijeti povećanje od 40 eura.
Povećava se i najniža mirovina, koja je u siječnju iznosila 396 eura, sa 103 posto AVM-a na 106, a to za više od 319.000 korisnika znači povećanje od oko 12 eura. (M. Hudoletnjak, Hina, jutarnji.hr)