Na Svjetski dan slobode medija, gošća emisije Intervju tjedna bila je profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Povod za razgovor bila je sve teža situacija u medijima – globalno, ali i u Hrvatskoj – te izazovi profesionalnog novinarstva u uvjetima digitalizacije, komercijalizacije i sve učestalijih pritisaka.
Od početka godine ubijena su 23 novinara, objavila je Međunarodna federacija novinara. To je porazna statistika koja se ponavlja iz godine u godinu i pokazuje koliko je teško biti novinar. Profesorica Marijana Grbeša podsjetila je da je još 2021. Europska komisija objavila preporuke za zaštitu novinara, s naglaskom na sigurnost, uključujući i posebnu pažnju prema novinarkama, ali četiri godine kasnije situacija je i dalje loša.
– Općenito, situacija s medijima je iz godine u godinu sve gora. To je prije svega posljedica globalnih okolnosti koje uključuju sve veću komercijalizaciju, digitalizaciju, kao i pojavu društvenih mreža i algoritamskog novinarstva, rekla je Grbeša.
Novinarstvo kao društveni kapital
U takvom okruženju, dodaje, novinari su prisiljeni raditi u potpuno drukčijim, često vrlo nesigurnim uvjetima.
– S jedne strane, tu su problemi s poslovanjem, a s druge – stravičan pad profesionalnosti i standarda u novinarstvu. Upravo zbog pritisaka u kojima rade, standardi padaju, a egzistencijalna neizvjesnost postaje pravilo, kazala je.
Profesorica Grbeša istaknula je da Hrvatska, nažalost, pripada skupini zemalja koje su novinarstvo prepustile tržištu, bez sustavne brige o njegovoj ulozi u demokraciji.
– Zemlje koje novinarstvo tretiraju kao društveni kapital i ulažu u medije, imaju daleko bolju situaciju. Kod nas se prečesto čuje fraza ‘tržište će sve riješiti’, a to će, u ovakvom tehnološkom okruženju, značiti kraj novinarstva kakvo smo poznavali, upozorila je.
Iako postoje napori institucija poput Ministarstva kulture ili Agencije za elektroničke medije, Grbeša smatra da to nije dovoljno: situacija ide “u minus”, rekla je.
SLAPP tužbe kao oblik pritiska
Posebnu pažnju u emisiji zauzela je tema SLAPP tužbi – sudskih postupaka koji se koriste kao sredstvo pritiska i zastrašivanja novinara.
– SLAPP tužbe su najjači mehanizam pritiska na novinare, i to ne samo u Hrvatskoj. Radi se o političkom i korporativnom pritisku koji ozbiljno ugrožava slobodu novinara. Europske institucije pokušavaju to riješiti, a i mi sudjelujemo u radnim tijelima koja se bave tom temom, istaknula je Grbeša.
Voditeljica je podsjetila na podatak Hrvatskog novinarskog društva prema kojem od 11 medija obuhvaćenih anketom, samo jedan nema nijednu tužbu, dok je ukupno zabilježeno 696 tužbi – broj koji vjerojatno nije konačan.
Umjetna inteligencija i deprofesionalizacija
Drugi veliki izazov za medije je pojava umjetne inteligencije. Grbeša ističe da se već sada u redakcijama pojavljuju tekstovi bez potpisa ili s nejasnim izvorom, često rezultat automatskog generiranja.
– Ne mogu dovoljno naglasiti problem deprofesionalizacije. Povjerenje u medije je u stalnom padu, a senzacionalizam dominira. Mladi ljudi koji upisuju studij novinarstva često se tijekom studija razočaraju nakon iskustva u redakcijama, rekla je.
Upozorava da kopiranje stranih tekstova i njihovo računalno prevođenje postaje uobičajena praksa, što dodatno uništava standarde i povjerenje.
– Umjetna inteligencija predstavlja ogroman izazov. Postavlja se pitanje: kome vjerovati? Što je stvarno, a što nije? Time se podriva profesionalni integritet novinara, i to ne samo izvana političkim pritiscima, već i iznutra, unutar same industrije, zaključila je Grbeša. (hrt)