Udruga Transparency International opisala je OECD-ov mehanizam kao ‘zlatni standard‘ u borbi protiv mita i korupcije
Novim izmjenama Kaznenog zakona, najavljuju u Ministarstvu pravosuđa, mijenjat će se i kazneno djelo “podmićivanje zastupnika”.
Sadašnji članak 339. Kaznenog zakona propisuje da će se onaj koji “kao zastupnik u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu, zakonodavnom tijelu ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije ili kao lokalni vijećnik zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga kako bi glasovao na određen način, kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina”.
Novim će se zakonom to kazneno djelo proširiti te zastupnik neće biti kažnjen samo zbog toga kako je glasao, nego će kazneno odgovarati i za izbjegavanje ili suzdržavanje od glasanja, pa čak i za davanje određenih izjava koje bi bile motivirane uzimanjem mita. Možda će se – to tek treba vidjeti – i postrožiti kazne za podmićene zastupnike.
Izmjene zakona ukazuju da se Kazneni zakon mijenja zbog ambicije premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska što prije postane članica OECD-a. Naime, kako stoji u Obrascu za nacrt prijedloga izmjena Kaznenog zakona koji je Ministarstvo pravosuđa prije nekoliko dana uputilo u javno savjetovanje, stoji kako je “u okviru postupka pristupanja Hrvatske OECD-u” prihvaćeno izvješće koje “sadrži preporuke koje RH mora adresirati kao preduvjet za pozitivnu ocjenu o spremnosti i sposobnosti Hrvatske za provedbu instrumenata OECD-a”.
Prva od preporuka zahtijeva upravo revidiranje opisa kaznenog djela podmićivanja zastupnika.
Iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj poručuju kako je “konvencija OECD-a ključni međunarodni alat u borbi protiv podmićivanja radi izgradnje održivih gospodarstava”.
- Smanjenje broja slučajeva davanja i primanja mita u međunarodnim poslovnim transakcijama pomaže u preusmjeravanju sredstava za izgradnju otpornijih i uključivijih gospodarstava. Konvenciju OECD-a protiv podmićivanja usvojili su 1999. godine OECD i partnerske zemlje kako bi promovirali poštene i jednake uvjete za tvrtke diljem svijeta.
Kao pravno obvezujući međunarodni sporazum, Konvencija protiv podmićivanja zahtijeva da njezine stranke podmićivanje stranih javnih dužnosnika utvrde kao kazneno djelo prema svojim zakonima i da to djelo otkriju, istraže, kazneno gone i sankcioniraju – tvrde u OECD-u. To je, kažu, jedini sporazum s fokusom na “ponuđače” – dakle, na pojedince i tvrtke koje nude, obećavaju ili daju mito.
Hvale se da je Transparency International opisao njihov mehanizam kao “zlatni standard” u borbi protiv korupcije.
- Od potpisivanja ove Konvencije 1999. otkriveno je i kažnjeno više od 500 osoba u visokoprofilnim koruptivnim slučajevima. To je dovelo do trajnih promjena u načinu na koji se kompanije ponašaju i kako posluju na inozemnim tržištima – tvrde. (M. Špoljar, jutarnji.hr)
