Propagandna mašinerija ruskog predsjednika Vladimira Putina počela je susjedne države nazivati “nacističkima”, zbog čega raste strah da je spreman napasti još jednu zemlju.
Stručnjaci ističu da postoje zastrašujući znakovi da bi iduća meta mogla biti Litva, inače država od 2,8 milijuna ljudi i članica NATO saveza, koja u međuvremenu nastavlja pojačavati granične snage. Litva ne graniči izravno s Rusijom, no nalazi se tik uz njihovu snažno militariziranu enklavu Kalinjingrad.
Uz to dijeli i gotovo 700 kilometara dugu granicu s Bjelorusijom, koja je ruskim snagama dopustila da koriste njihov teritorij za napade na Ukrajince, iako se nije izravno pridružila ratu. Stručnjak za sigurnost Anthony Glees u razgovoru za The Sun istaknuo je kako gomilanje vojske i oružja na granici s Litvom predstavlja “prvu fazu šireg rata u Europi”.
Knjiga kao oružje
Uz to, pojavila se i knjiga debela 400 stranica pod naslovom “Povijest Litve”, koju je financirao Kremlj i čiji je predgovor napisao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Knjiga dovodi u pitanje postojanje te baltičke zemlje. Optužuju je za veličanje nacističke Njemačke i tvrdi se da nikad nije bila okupirana.
Alan Mendoza, izvršni direktor istraživačkog instituta Henry Jackson Society, usporedio je te metode s onima Adolfa Hitlera. Kazao je da su takve tvrdnje, odnosno izmišljeni narativi o progonjenim manjinama kojima se nastoje opravdati teritorijalne pretenzije, preuzete izravno iz “Hitlerovog priručnika”. Uspoređuju se i s Putinovim ratnim manifestom iz 2021. godine kada je Ukrajinu nazvao umjetnom i tvrdio da su Ukrajinci zapravo Rusi.
Litvansko ministarstvo vanjskih poslova za The Sun je poručilo da Putin planira upotrijebiti knjigu kao oružje za opravdanje ruskog imperijalizma i agresije protiv susjeda. “Prihvaćamo je takvu kakva jest – kao jedan od primjera neprijateljske ruske propagande protiv nas; da se u pitanje dovede naša državnost, povijest, vrijednosti, simboli i naš sam identitet.
Zabrinutost zbog vojnih vježbi
Britanski zapovjednik i vojni stručnjak Hamish de Bretton-Gordon podsjetio je na to da Rusija i Bjelorusija u rujnu planiraju održati masovnu vježbu u kojoj će sudjelovati 120 tisuća vojnika. To je usporedio s nagomilavanjem Putinovih vojnika na ukrajinskoj granici prije početka invazije.
“Vratimo se u studeni 2021., kada su se dogodile posljednje zajedničke bjeloruske i ruske akcije. Tada je u veljači Rusija napala Ukrajinu sa sjevera, iz Bjelorusije. S obzirom na trenutačno nagomilavanje i planiranje ove velike vježbe, moglo bi doći do kretanja na sjever iz Bjelorusije prema Litvi. Nadamo se da Zapad neće biti uhvaćen u začaranom krugu kao što je bio prošli put”, kazao je Britanac.
Prvi znak je napad na komunikacijske kanale
Glees pak ističe da bi prvi veliki znak da je Putin spreman napasti Litvu bio napad na komunikacijske kanale. Dodaje da je potrebno pažljivo pratiti što se događa s međusobnom komunikacijom baltičkih država, ali i s NATO-ovim stožerom u Bruxellesu. “Bilo kakvo ometanje komunikacija bio bi prvi znak da se događa nešto ozbiljno”, tvrdi Giles.
U međuvremenu, Litva već izrađuje ratne planove za moguću invaziju. Oformili su tajnu vojsku i napravili planove za šumske barikade i kilometre protutenkovskih “zmajevih zubi”. Zagovaraju i uspostavu blokade s Bjelorusijom, u slučaju da Putin pokrene na prekograničnu invaziju. Isto tako, Njemačka je osigurala dodatnih pet tisuća vojnika koji su spremni boriti u ime Litve. (rtl)