‘Pravedan i trajni mir mora poštivati međunarodno pravo, načela neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta‘, poručili su EU čelnici
Europska unija sa strahom gleda prema Aljasci gdje će se u petak sastati američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin. Dok se s jedne strane u EU nadaju da bi se na tom sastanku mogao postići dogovor koji bi donio mir, strahuju od nekog dogovora koji bi isključio ne samo Europsku uniju već i Ukrajinu, i zbog kojeg bi dugoročne posljedice imala Europska unija.
Dok je sada jasno da je EU isključena iz tog procesa, ipak je u organizaciji njemačkog kancelara Frederika Merza organiziran sastanak nekih europskih lidera s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u srijedu popodne. Na tom će se virtualnom sastanku razgovarati o stavovima EU oko budućnosti Ukrajine i o mogućem miru.
Europska komisija je potvrdila da će i predsjednica Ursula von der Leyen sudjelovati na virtualnom sastanku europskih lidera s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom oko sastanka o Ukrajini. Ona nije bila do sada izravno informirana od Trumpa o tom sastanku.
Što EU lideri misle o sastanku Trump–Putin i mogućem rješenju rekli su u zajedničkom priopćenju koje je objavljeno u utorak ujutro. I ovo priopćenje EU je objavila i ovog puta u ime 26 lidera država članica, a ne svih, jer priopćenje nije podržala Mađarska, što je sada postalo već novo normalno.
U tom priopćenju EU lideri pozdravljaju napore predsjednika Trumpa za okončanje ruske agresije na Ukrajinu i postizanje trajnog mira i sigurnosti za Ukrajinu.
- Pravedan i trajni mir koji donosi stabilnost i sigurnost mora poštivati međunarodno pravo, uključujući načela neovisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i da se međunarodne granice ne mogu mijenjati silom – kaže se u priopćenju EU čelnika u kojem se ponavlja stav Europske unije da se put Ukrajine prema miru ne može odlučiti bez Ukrajine.
Lideri Europske unije ponavljaju isto tako da se sadržajni pregovori mogu održati samo u okolnostima primirja i smanjenja neprijateljstva. S druge strane, EU lideri smatraju da se pri pregovorima o rješenju moraju uzeti u obzir i posljedice za Ukrajinu i širi europski kontekst.
- Europska unija, u koordinaciji s SAD-om i drugim partnerima istomišljenicima, nastavit će pružati političku, financijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku pomoć Ukrajini koja ostvaruje svoje pravo na samoobranu. Nastavit će i nametati restriktivne mjere protiv Ruske Federacije.
Za Europsku uniju je važno da budući sigurnosni aranžmani za Ukrajinu omoguće toj zemlji snažnu obranu. EU je spremna dati doprinos sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
Europljani će na kraju trebati podnijeti najveći teret i za obnovu Ukrajine nakon rata, ali i moguću nazočnost na terenu. Američki predsjednik Donald Trump je jasno dao do znanja da Amerikanci ne žele nikakvu aktivnu ulogu u Ukrajini, osim što bi investirali u kopanje i eksploataciju strateških minerala, te da će najveću cijenu morati platiti Europska unija. S druge strane, Ukrajina je i zemlja sa statusom kandidata za članstvo u EU te očekuje što prije otvoriti prva poglavlja u pregovaračkom procesu. I na tom putu jedina prepreka je Mađarska koja to blokira.
Kada je riječ o mogućem angažmanu europskih država na terenu u Ukrajini, osim ključnih članica EU, ali ne svih, važnu ulogu ima i Ujedinjena Kraljevina koja je uključena već mjesecima u konzultacijama s Francuskom, Njemačkom i drugim zemljama EU. A neke zemlje EU to ne žele pa se ključni pregovori o tim planovima formalno vode izvan struktura Europske unije. (A. Palokaj, jutarnji.hr)
