Unatoč rastućoj potrebi za stranom radnom snagom, hrvatski obrtnici i poslodavci u cjelini i dalje se suočavaju s nizom prepreka koje otežavaju i usporavaju proces zapošljavanja stranaca.
Značajno tome pridonose i zadnje izmjene Zakona o strancima zbog promjene uvjeta za pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (npr. nemogućnost dokazivanja aktivnog obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj, uveden omjer zaposlenih domaćih i stranih radnika i u deficitarnim zanimanjima, uvedena obveza podmirenih svih javnih davanja, a ne samo po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja). Međutim, dodatno, značajno tome pridonosi i rok od 15 dana za djelatnike policijskih uprava za izdavanje dozvola za boravak i rad koji isti ne mogu ispuniti te se rok višekratno produljuje što među poslodavce unosi dodatnu frustraciju i nemoć pri zapošljavanju.
Prilikom zadnjih izmjena Zakona HOK je zahvalio na uvaženim prijedlozima olakšane promjene poslodavca u istom zanimanju koja uključuje mogućnost promjene poslodavca nakon godinu dana bez ponovnog ishođenja dozvole. Do sada je za radnika u slučaju promjene poslodavca drugi poslodavac morao ponovno prolaziti isti proces dobivanja radne dozvole, a radnik je već bio u Hrvatskoj i imao je valjanu radnu dozvolu za prvog poslodavca. Zakonska odredba o mogućnosti promjene poslodavca tek nakon godine dana trenutačno je stvorila problem u praksi – naime, kako su sve prijašnje radne dozvole bile izdane na rok do godinu dana, trenutačno ova hvale vrijedna izmjena nema praktičnu primjenu jer se mora čekati produženje radne dozvole i tek onda, nakon još godinu dana, bit će moguće promijeniti poslodavca. Stoga je HOK uputio prijedlog MUP-u da se rok za promjenu poslodavca u istom zanimanju skrati na šest mjeseci za dozvole izdane na rok do godinu dana.
“Važno je voditi brigu i o “prvom” poslodavcu jer je on taj koji mora uložiti iznimne napore od samog ishođenja dozvole za boravak i rad pa sve do izučavanja radnika i njegove integracije u društvo. Za njega je isto tako važno da postoji propisan rok stabilnosti i sigurnosti koji će ga potaknuti na zapošljavanje stranog radnika”, ističe Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a. “Ako poslodavac čeka više od četiri mjeseca za dozvolu za boravak i rad, a nema sigurnost da će radnik raditi kod njega barem godinu dana, čime će biti motiviran na ishođenje nove dozvole za novog radnika? Bit će mu lakše preuzeti radnika drugom poslodavcu što nikako ne smijemo kao društvo dozvoliti. Trenutno je i velik problem u pojedinim djelatnostima nepoznavanje hrvatskog jezika (npr. trgovina) te su poslodavci prisiljeni sami organizirati tečajeve za svoje djelatnike što je administrativno i financijski zahtjevno te smatramo da u tome treba participirati država”, zaključuje.
HOK je u nekoliko navrata zatražio digitalizaciju i pojednostavljenje procedura i to uvođenjem digitalne platforme (za podnošenje zahtjeva i praćenje statusa), centralizaciju komunikacije (jednom dostavljena informacija poslodavca jednoj instituciji koja se razmjenjuje dalje) – MUP RH, HZZ i ENIC/NARIC centar gdje je potrebno priznavanje kvalifikacija. U praksi se različito definira i “promet” koji je potrebno dokazati, a na što je HOK također u više navrata upozoravao. Potrebno je zakonski odrediti promatra li se priljev ili promet te svakako produljiti rok na 12 mjeseci kako bi se i novoosnovanim obrtnicima i drugim poduzetnicima olakšalo participiranje u zapošljavanju strane radne snage.
