Ljetos su u Hrvatskom saboru izglasane izmjene i dopune Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu koji će od 1. siječnja iduće godine omogućiti građanima korištenje paketa besplatnih usluga vezanog za račun na koji potrošač prima redovna primanja, poput plaće i mirovine. Građani će, među ostalim, imati lakši pristup osnovnim bankarskim uslugama, a bez dodatnih troškova.
Osim toga, od 1. siječnja 2027. potrošačima će biti omogućeno da dvaput mjesečno bez naknade podignu gotovinu na bankomatu bilo koje banke, a ne samo one u kojoj imaju račun. To će ponajviše dobro doći umirovljenicima i ranjivim skupinama te onima koji žive u ruralnim i udaljenim područjima gdje je vrlo malo bankomata, najčešće samo jedan.
A u vrijeme kada je Vlada slala prijedlog izmjena i dopuna spomenutog Zakona u saborsku proceduru, Ministarstvo financija objavilo je da ima u planu uspostavu nacionalne mreže bankomata. Time bi svi građani mogli bez naknade podizati gotovinu na bankomatima svih banaka, a ne samo one u kojoj imaju račun. Riječ je o praksi koja je nakratko zaživjela tijekom pandemije covida-19. I to bi uvelike olakšalo život ljudima u slabo naseljenim i udaljenim područjima, primjerice na otocima gdje nema mnogo bankomata.
Početkom travnja ministar financija Marko Primorac najavio je mogućnost uspostave nacionalne bankomatske mreže, pri čemu bi se poslovne banke trebale memorandumom obvezati na njenu uspostavu. To bi, kako je tada rekao ministar, značilo da su bankomati zajednički, a podizanje novca na svakom od njih besplatno.
Radi li se na uspostavi nacionalne mreže bankomata, kako bi funkcionirala i tko bi je koordinirao, pitanja su koja smo postavili Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
Ondje kažu kako, prema njima dostupnim informacijama, banke koje posluju u Republici Hrvatskoj trenutno provode analizu mogućih modela i financijske održivosti uspostave nacionalne bankomatske mreže.
“Rezultati tih analiza bit će temelj za daljnje korake, uključujući i razmatranje mogućnosti formalizacije suradnje putem memoranduma o razumijevanju”, ističu u HNB-u.
HNB će, kažu nam otamo, u okviru svojih nadležnosti sudjelovati u razvoju te inicijative i pružati stručnu podršku.
“Smatramo da bi uspostava nacionalne bankomatske infrastrukture mogla predstavljati važan korak prema optimizaciji financijskog sustava, uz očuvanje dostupnosti gotovog novca svim građanima Republike Hrvatske, posebice u ruralnim i slabije naseljenim područjima”, ističu.
Inicijativa za uspostavom nacionalne bankomatske mreže odgovor je na potrebe građana za boljom dostupnošću gotovinskih usluga, smanjenjem troškova i jačanjem financijske uključenosti, osobito u područjima gdje je pristup bankomatima otežan. A jedna od mogućih prednosti takve mreže je ukidanje naplate naknade za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banka koju trenutno banke naplaćuju potrošačima, gdje bi se bankomati nacionalne bankomatske mreže smatrali vlastitim bankomatima banaka.
Prema evidenciji HNB-a, u Hrvatskoj je sredinom srpnja ove godine bilo u funkciji 5.135 bankomata, dok ih je sredinom srpnja prošle godine bilo 4.970, odnosno 165 manje. Napominju da broj bankomata varira tijekom godine, u prvom redu zbog turističke sezone.
“Tijekom ljetnih mjeseci, kada znatno raste broj domaćih i stranih korisnika gotovinskih usluga, dolazi do privremenog povećanja broja aktivnih bankomata, uključujući i one koji se postavljaju samo sezonski. Ova praksa posebno je izražena kod neovisnih pružatelja bankomatskih usluga, koji upravljaju samostalnim mrežama bankomata (izvan vlasništva banaka). Oni često postavljaju privremene bankomate na lokacijama s visokim prometom turista, poput obalnih gradova, otoka, marina, kampova i turističkih naselja, gdje su potrebe za gotovim novcem značajno veće tijekom ljeta. Po završetku sezone, velik broj tih bankomata se demontira, što dovodi do vidljive fluktuacije ukupnog broja bankomata na godišnjoj razini. Ova sezonska dinamika ne odražava nužno dugoročne trendove u dostupnosti bankomatske mreže, ali jest važan element u analizi stvarne dostupnosti gotovine u različitim dijelovima zemlje tijekom godine”, kažu u HNB-u. (M. Filipović, N1info)
