Deset godina nakon što je bivša kancelarka Njemačke Angela Merkel izgovorila svoje povijesno “Uspjet ćemo!”, pokušavajući ohrabriti svoje sugrađane pred prihvat milijuna izbjeglica, ova rečenica i dalje je predmet žestokih rasprava.
Spremnost na prihvat tražitelja azila drastično je opala do danas, a kancelar Friedrich Merz vodi posve drugačiju izbjegličku politiku.
Zato pera njemačkog tiska, piše Deutsche Welle, postavljaju sebi pitanje – jesmo li uspjeli? I što to zapravo znači?
Berliner Morgenpost piše da je Merkel vjerojatno bila u pravu. Uspjet ćemo, da, ali pitanje je – kada?
“Mnogo je toga postignuto, ali velike prepreke ostaju kada je riječ o integraciji. Merkel je prije deset godina tu opasku ubacila usputno i iza nje nije stajao promišljen program. To što je kancelarka potom dopustila da bez velike birokracije granicu prijeđu deseci tisuća migranata iz Mađarske nije bila strateška, nego spontana, duboko ljudska i ispravna odluka.”
Javni servis MDR piše da i danas mnoge izbjeglice loše govore njemački, žive u kolektivnim smještajima, rade manje nego što bi mogle – jer nema dovoljno tečajeva jezika, jer sporo ide priznavanje diploma i kvalifikacija.
“Često nije stvar u tome da se izbjeglice ne žele integrirati. Nego naša pravila i institucije sprječavaju brzu integraciju. To su prepreke integraciji domaće izrade, a na štetu svih nas”, piše na portalu MDR-a.
I Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o tromoj birokraciji, preopterećenim lokalnim samoupravama i drugim stvarima koje ljudima otežavaju da se u Njemačkoj udomaće. “Ali, to nije nerješivo. No, umjesto da se traže rješenja, priređuju se retorički izleti. Pragmatizam je ustupio mjesto populizmu. Kao da se potpuno zaboravilo da izbjeglice mogu biti ljudi koji bježe od mučilišta, bombi i masakra, dakle ne ljudi-problemi kojih se treba što prije riješiti.”
Luksemburški list Wort, koji izlazi na njemačkom, kaže da je odgovor na pitanje nemoguć: “Što kažu činjenice? Jesmo li ‘mi’ mogli ‘to’ ‘uspjeti’? Nema odgovora jer nikada nije bilo jasno tko smo ‘mi’ i što je ‘to’. Tipična Merkel, umjetnica neodređenosti.”
Berlinski list Tagesspiegel piše da je osnovna pogreška Angele Merkel što je, kao fizičarka, često promatrala politiku kao prirodni zakon. Trudila se doseljenicima osigurati osnovne potrepštine, ali politički nije uspjela progurati ideju da se Njemačka mijenja.
“Pa, jesmo li uspjeli? Sigurno još nismo. (…) Ali još je dug put pred nama, a dolaze i nova iskušenja, novi valovi izbjeglicKölnski list Stadt-Anzeiger piše da povijesna događanja dolaze nenajavljeno, politika nekako mora reagirati, a na kraju zemlja više nije ista kao prije. “Fikcija je da je jedna kancelarka imala moć zaustaviti prst vremena. Da je Merkel postupila drukčije, danas bismo samo pričali o nekoj drugoj rečenici. Ali fantazija je pomisao da bi Njemačka mogla biti kao prije, a tu fantaziju desničari od 2015. uspješno raspiruju.”
List podsjeća da je bilo i ubojstava i terorističkih napada koje su izveli azilanti. Da među njima ima i mrzitelja žena, homofoba, antisemita, netolerantnih. “Kriza je bila povećalo koje je uveličalo i postojeće probleme – od nedostatka stambenog prostora do obrazovnog sustava. Nema sumnje da su izazovi narasli tijekom deset godina. Tim više nam treba kolektivna volja da ih zajedno nadvladamo”, dodaje Stadt-Anzeiger.
Rheinische Post u sličnom tonu piše da je rečenica Angele Merkel bila banalna, ali da nije za odbaciti. Danas dolazi manje izbjeglica. “Ali u tolikim je područjima politike tijekom šesnaest godina Angele Merkel vladao zastoj. To i danas koči zemlju i zaslužuje veću kritiku od te jedne rečenice. Naprotiv, bilo bi dobro da upravo ta rečenica bude pouka. Da politika i gospodarstvo konačno povjeruju da ćemo uspjeti.”a i nova društvena klima. Ipak – još uvijek se može uspjeti.” (rtl)