U sklopu povijesnih promjena u upravljanju hrvatskim morskim prostorom, Republika Hrvatska donosi ključni strateški dokument — Prijedlog Prostornog plana Isključivog gospodarskog pojasa (IGP) u Jadranskom moru.
Radi se o prvom zasebnom, cjelovitom prostornom planu koji uređuje morski prostor o veličini od oko 23.800 četvornih kilometara, izvan hrvatskih teritorijalnih voda, a koji pokriva više od polovice površine kopnene Hrvatske. Usporedbe radi, površina kopnenog dijela Republike Hrvatske je 56,594 km², a površina teritorijalnog mora s unutarnjim morskim vodama iznosi 31.479 km².
Ovaj je plan u tijeku javne rasprave i očekuje se njegovo donošenje početkom 2026. godine, što bi trebalo zacementirati trajni prestanak istraživanja i crpljenja ugljikovodika u ovom području, javlja Morski.
Temeljni ciljevi i značenje plana
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nositelj je izrade ovog dokumenta, a izrađuje ga Zavod za prostorni razvoj. Plan donosi dugoročni okvir za održivo upravljanje morskim resursima, usklađen s Direktivom EU 2014/89 te međunarodnim zakonodavstvom poput UNCLOS-a (Konvencije UN o pravu mora). Obuhvaća regulaciju gospodarskih djelatnosti, upravljanje zaštitom prirode i očuvanje biološke raznolikosti morskog ekosustava.
Osim što definira područja za ribarstvo, akvakulturu i prometne tokove, plan zabranjuje daljnje istraživanje i eksploataciju nafte i plina, prihvaćajući trenutnu stvarnost iscrpljenosti nalazišta i nužnost prelaska na zelenu energetsku tranziciju. Ova odluka jasno stavlja do znanja da Hrvatska ne planira nove koncesije za crpljenje fosilnih goriva u svom isključivom gospodarskom pojasu, čime se stavlja naglasak na zaštitu okoliša i održivi razvoj Jadrana.
Država priznala iscrpljenost vlastitih izvora fosilnih energenata i neodržive investicije u te izvore
Prema dokumentima ministarstva, plan posebno uređuje sljedeće kategorije:
Očuvanje morskog ekosustava kroz zaštićena područja i zaštitu osjetljivih staništa i vrsta.
Uređenje ribolovnih područja i razvoj akvakulture s ciljem ekološke održivosti.
Regulaciju pomorskog prometa s posebnim propisima za održivost.
Postavljanje i upravljanje infrastrukturom poput podmorskih kabela i cjevovoda.
Definiranje posebnih zona za vojne vježbe i znanstvena istraživanja.
Potpuno isključenje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, tj. nafte i plina, posebno na području Sjevernog Jadrana, gdje su inače bile koncentrirane aktivnosti.
Država priznaje ekološku neodrživost investicija
Ono što dodatno ističe važnost ovog plana jest njegov radikalni pomak u odnosu na dosadašnju praksu: država priznaje iscrpljenost vlastitih izvora fosilnih energenata i financijski i ekološki neodržive investicije u te izvore. Nadalje, prednost se daje razvoju drugih gospodarskih aktivnosti koje su prilagođene izazovima klimatskih promjena i potrebama zaštite Jadranskog mora.
Javna rasprava o prijedlogu trajat će do 30. rujna 2025., s prezentacijama koje će se osim u Dubrovniku, održati u Splitu, Zadru i Rijeci. U izradi su sudjelovali predstavnici državnih tijela, lokalnih vlasti i znanstvene zajednice, osiguravajući široku transparentnost i multidisciplinarni pristup.
Ministar Branko Bačić naglasio je kako ovaj plan predstavlja zalog budućim generacijama, ističući važnost odgovornog i dugoročnog planiranja Jadrana, dok ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić ističe fokus na očuvanju bioraznolikosti i održivosti ribarstva. (N1info)
