Zbog zastarjelosti elektroenergetske mreže Hrvatsku se ubraja u europske zemlje s izraženim infrastrukturnim deficitom, gubici u prijenosu struje su veliki, a povećana proizvodnja iz obnovljivih izvora mrežu čini nestabilnom.
Hrvatska mora hitno početi obnavljati dotrajalu elektroenergetsku mrežu jer je za više od 50 posto električne infrastrukture istekao rok trajanja, a više od 60 posto duljine dalekovoda je starije od 40 godina, te bi do 2030. u obnovu i modernizaciju prijenosne mreže trebalo uložiti 33,8 milijardi eura, za što je država osigurala tek 10,8 milijardi, piše Novi list.
Zbog zastarjelosti elektroenergetske mreže Hrvatsku se ubraja u europske zemlje s izraženim infrastrukturnim deficitom, gubici u prijenosu i distribuciji struje su veći nego što bi trebali biti, povećana proizvodnja iz obnovljivih izvora energije mrežu čini nestabilnom, a sustav je zbog dostrajalosti podložan ekstremnim vremenskim uvjetima koji mogu izazvati ozbiljne probleme u opskrbi električnom energijom. No, zbog dobre povezanosti s mrežama susjednih zemalja, sigurnost napajanja je još uvijek zadovoljavajuća zbog čega nam je mreža ipak otporna na većinu poremećaja pa su i raspadi prijenosnog sustava u nas iznimno rijetki.
Prijenosni sustav je zastario jer se elektrifikacija radila 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća zbog čega je većina dalekovoda u prosjeku stara 40 i više godina, a visokonaponska mreža obnovljena je samo u istočnoj Slavoniji jer je bila razrušena u Domovinskom ratu. Što se tiče trafostanica, tu stojimo malo bolje jer je većina obnovljena i izgrađena prije 20 godina. S obzirom na veliki jaz u dostupnim sredstvima za obnovu prijenosnog sustava, nužno je razmotriti dodatne izvore financiranja iz EU fondova, ali i poduzeti hitne mjere za mobilizaciju privatnih ulaganja, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Tim više što su obnova, jačanje i modernizacija distribucijske elektroenergetske mreže jedan od ključnih elemenata u provedbi energetske tranzicije Europske unije prema dekarboniziranom energetskom sustavu. Iako je HEP proteklih godina započeo s nizom projekata usmjerenih k stvaranju moderne elektromreže, ograničenja cijena energenata, koja su u Hrvatskoj na snazi posljednjih godina, oslabila su novčane tokove i prijeko potrebni investicijski kapacitet HEP-a kao ključnog investitora u elektroenergetsku infrastrukturu, podsjećaju u udruzi poslodavaca i napominju da su tržišne cijene električne energije ključne za poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost, dok subvencionirana cijena smanjuje i motivaciju kućanstava za promjenu potrošačkih navika i ulaganja u učinkovitija rješenja.
U Ministarstvu gospodarstva podsjećaju da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) u prijenosni i distribucijski elektroenergetski sustav te njegovu modernizaciju i nadogradnju uloženo 560 milijuna eura, a dodatna sredstva planiraju se iz Modernizacijskog fonda i sredstava koja se očekuju nakon 2027. godine. Podsjećaju da je do kraja prošle godine u sustav priključeno 1.500 megavata novih obnovljivih izvora energije, a provedba projekata koji su u tijeku će biti završena sredinom iduće godine. (N1info)
