Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope poslali su pismo Europskoj komisiji upozoravajući da je hrvatski energetski sektor u krizi. Navode da je blokirano je 60 projekata vrijednih više od tri milijarde eura, dok država odugovlači s ključnim mjerama.
U pismu se ističe da je ‘razvoj obnovljivih izvora, jedinog trajnog rješenja za niže račune i smanjenje uvoza, potpuno zaustavljen’. Hrvatska se već suočava s postupkom zbog povrede prava EU jer kasni u provedbi direktiva RED II i RED III, koje se ne smatraju tek formalnim propisom, već ‘mehanizmom za osiguravanje energetske sigurnosti i neovisnosti’.
Prema podacima potpisnika, trenutačno je blokirano 60 projekata ukupne snage 3,5 GW, uključujući solarne i vjetroelektrane, geotermalne projekte i baterijske sustave. Njihova vrijednost procjenjuje se na više od tri milijarde eura, piše tportal.
‘Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, no dokumenti počinju istjecati krajem godine. Time projekti nepovratno gube uplaćeni novac, a lokalne zajednice značajne prihode’, navodi se u pismu.
Glavna kočnica investicijama je izostanak odluke HERA-e o naknadi za priključenje na prijenosnu mrežu. Od 2022. razvoj projekata većih od 10 MW stoji.
‘HOPS pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije deset godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na proizvođače iz obnovljivih izvora. Time projekti poskupljuju 30 do 40 posto i postaju neisplativi’, upozoravaju OIEH, SolarPower Europe i WindEurope.
Takva praksa, dodaju, nije europski standard jer ‘80 posto država članica troškove pokriva iz EU fondova i državnog proračuna’.
U pismu se podsjeća i na izjavu ministra gospodarstva iz ožujka, kada je najavio naknadu od 0 €/kW i fleksibilne ugovore za ulaganja u baterijska skladišta. ‘To obećanje još uvijek nije ispunjeno. Ako se ništa ne poduzme, 2,5 GW projekata bit će napušteno već idući tjedan’, naglašava se.
Monopol HEP-a i nefunkcionalno tržište uravnoteženja
U drugom dijelu pisma posebno se problematizira tržište uravnoteženja.
‘Trenutačno je u Hrvatskoj nefunkcionalno. HEP Proizvodnja, kao podružnica HEP-a, u praksi je jedini pružatelj usluga uravnoteženja. HOPS, koji bi trebao osigurati tržišnu nabavu, također je u vlasništvu HEP-a, što stvara očiti sukob interesa’, stoji u dokumentu.
Dodaje se kako su ‘solarne i vjetroelektrane tehnički sposobne pružati usluge uravnoteženja, ali im se to onemogućava’. Zbog takve prakse HOPS često aktivira najskuplje usluge po maksimalnim cijenama, ‘čak i u satima kada je proizvodnja iz OIE visoka’.
Elektrifikacija ostaje mrtvo slovo na papiru
Posebno se upozorava i na manjak ozbiljnog plana elektrifikacije.
‘U 2022. udio obnovljive energije u prometu bio je tek 2,4 posto, od čega samo 0,2 posto električne energije iz OIE, dok je cilj za 2030. svega 5,8 posto – višestruko manje od europskih ambicija’, navodi se.
Elektrifikacija željeznice, dodaje se, ‘mogla bi značajno smanjiti emisije i ubrzati tranziciju, no ostaje neiskorišten potencijal’.
Potpisnici pisma zaključno poručuju: ‘Bez hitne deblokade OIE projekata Hrvatska će izgubiti investicije, povećati uvoz fosilne energije, koji već sada prelazi 25 posto, i promašiti europski i vlastiti cilj da do 2030. najmanje 42,5 posto potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora.’ (N1info)
