Pravobraniteljica za djecu ocijenila je kako uzroci maloljetničkog nasilja nisu jednostavni i kako se obično radi o kombinaciji više nepovoljnih čimbenika u djetetovu životu te naglasila kako je ključno da stručnjaci na vrijeme prepoznaju rizike i interveniraju.
– Obično se radi o kombinaciji više nepovoljnih čimbenika u životu djeteta, zanemarivanju emocionalnih potreba, nepovoljnim obiteljskim odnosima ili neprimjerenim odgojnim postupcima roditelja, ocijenila je Helenca Pirnat Dragičević za Hinu komentirajući slučajeve maloljetničkog nasilja kojima javnost svjedoči od ljeta, od onog na Bundeku, preko Našica, do Retkovca.
Značajan je, kaže, i utjecaj vršnjaka i šire društvene okoline, a važnu ulogu imaju i temperament djeteta i prekomjerna izloženost internetu.
Pirnat Dragičević naglašava kako je ključno da stručnjaci na vrijeme prepoznaju rizike u ponašanjima maloljetnika i primijene rane intervencije.
– To znači provoditi preventivne aktivnosti u široj populaciji djece, ali i sustavno pružati podršku obiteljima i djeci u riziku. Kada dijete pokaže ozbiljne probleme u ponašanju, obitelj mora biti obuhvaćena stručnim mjerama i koordiniranim intervencijama više sustava, navela je.
Ako dijete razvije intenzivne poremećaje u ponašanju, to je znak da prevencija ili rana intervencija nisu bile dovoljno učinkovite, navela je pravobraniteljica u pisanom odgovoru i dodala kako je tada neophodna intenzivna stručna pomoć kako bi se spriječili daljnji negativni ishodi.
Nije komentirala upit može li se nakon nekoliko spomenutih slučajeva, u kojima je maloljetničko nasilje svojom okrutnošću zgrozilo javnost, govoriti o epidemiji takvog nasilja.
Za brojčane podatke o toj vrsti nasilja uputila je na svoja godišnja izvješća, a u onome za 2024. iščitava se i povećanje broja maloljetnih počinitelja i broja kaznenih djela koja su počinili, ovih posljednjih gotovo za petinu.
Maloljetnički kriminal: Broj počinitelja porastao za 11 posto, a kaznenih djela za gotovo petinu
Podaci MUP-a o kriminalitetu djece i maloljetnika govore o povećanju broja počinitelja za 11,4 posto i broja kaznenih djela za 19,4 posto u odnosu na godinu prije, navodi se u Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu.
I dalje dominiraju imovinska kaznena djela, no podaci upućuju i na učestala nasilna ponašanja djece i mladih te na kaznena djela iz područja spolnosti.
Visoko su rangirana i kaznena djela povezana sa zlouporabom droge te s korištenjem interneta.
Važnost prevencije i reakcija sustava
Pravobraniteljica za djecu opetuje važnost prevencije, ali reakciju svih sustava kad do nasilja dođe.
Počinitelj i žrtva moraju biti obuhvaćeni odgovarajućim stručnim intervencijama, a društvu se mora poslati jasna poruka da je nasilje neprihvatljivo.
Djeca također, moraju snositi posljedice svog ponašanja, u skladu s dobi i individualnim osobinama, na način koji ih uči odgovornosti i poštivanju prava drugih osoba, navodi Pirnat Dragičević.
Naglasila je kako su za odgoj djece primarno odgovorni roditelji, ali i da se izdvajanje dijeta iz obitelji koristi samo kao krajnja mjera.
Ako sustav socijalne skrbi procijeni da svojim postupcima ili propustima ugrožavaju razvoj djeteta, može primijeniti obiteljsko-pravne mjere, a izdvajanje djeteta iz obitelji koristi se samo kao krajnja mjera.
Što se tiče naknade štete prouzročene maloljetnicima, oštećenik se upućuje u građanskopravni postupak, gdje nakon završetka kaznenog postupka može ostvariti svoja prava, odgovorila je pravobraniteljica upitana treba li po službenoj dužnosti ‘goniti’ roditelje nasilnih maloljetnika da nadoknade štetu osobama kojima maloljetnici nanesu ozljede ili unište imovinu? (hrt)
