Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prije nekoliko dana podatke o stočnoj proizvodnji u Hrvatskoj u prošloj godini.
Prirast bruto proizvodnje mesa zabilježen je u svih pet grana stočarstva: govedarstvu (za 10,6 posto), svinjogojstvu (13,3 posto), ovčarstvu (26,8 posto), kozarstvu (20,1 posto) i peradarstvu (2,2 posto). No prirast se računa tako da se razlika težine izvoza i uvoza pribroji težini zaklane stoke i razlici težine stada na kraju i početku promatranog razdoblja.
Stoga valja promatrati razliku između uvoza i izvoza, a ona preteže u korist uvoza koji već godinama kontinuirano raste dok izvoz stagnira ili pada.
U svinjogojstvu, koje je zbog epidemije afričke svinjske kuge (ASK) trenutno u žarištu pažnje, razlika između uvoza i izvoza živih svinja lani je bila debelo u korist uvoza. Prema podacima DZS-a o stočnoj proizvodnji, uvezeno je čak 645.000 svinja – najviše ikad – dok ih je istodobno izvezeno 286.000. U odnosu na 2023. godinu, uvoz svinja povećan je čak 20,6 posto, a izvoz je smanjen za 10,3 posto.
Zanimljivo je da je razlika u broju uvezenih i izvezenih svinja praktički ostala ista kao i prije deset godina. Godine 2015. u Hrvatsku je bilo uvezeno 508.000 svinja, a izvezeno ih je 148.000, što je razlika gotovo identična lanjskoj (360 tisuća), s tim da su u međuvremenu rasli i uvoz i izvoz.
Prirast bruto proizvodnje mesa zabilježen je u svih pet grana stočarstva: govedarstvu (za 10,6 posto), svinjogojstvu (13,3 posto), ovčarstvu (26,8 posto), kozarstvu (20,1 posto) i peradarstvu (2,2 posto). No prirast se računa tako da se razlika težine izvoza i uvoza pribroji težini zaklane stoke i razlici težine stada na kraju i početku promatranog razdoblja.
Stoga valja promatrati razliku između uvoza i izvoza, a ona preteže u korist uvoza koji već godinama kontinuirano raste dok izvoz stagnira ili pada.
U svinjogojstvu, koje je zbog epidemije afričke svinjske kuge (ASK) trenutno u žarištu pažnje, razlika između uvoza i izvoza živih svinja lani je bila debelo u korist uvoza. Prema podacima DZS-a o stočnoj proizvodnji, uvezeno je čak 645.000 svinja – najviše ikad – dok ih je istodobno izvezeno 286.000. U odnosu na 2023. godinu, uvoz svinja povećan je čak 20,6 posto, a izvoz je smanjen za 10,3 posto.
Zanimljivo je da je razlika u broju uvezenih i izvezenih svinja praktički ostala ista kao i prije deset godina. Godine 2015. u Hrvatsku je bilo uvezeno 508.000 svinja, a izvezeno ih je 148.000, što je razlika gotovo identična lanjskoj (360 tisuća), s tim da su u međuvremenu rasli i uvoz i izvoz.
SVINJE
2024. godine
uvezeno: 645.000
izvezeno: 286.000
gubici: 179.000
2023. godine
uvezeno: 535.000
izvezeno: 319.000
gubici: 166.000
2015. godine
uvezeno: 508.000
izvezeno: 148.000
gubici: 187.000
“Mali proizvođači odustaju, novih investicija nema”
“Što se tiče svinjogojstva, domaća proizvodnja zadovoljava otprilike 50 posto vlastitih potreba”, kaže Krešimir Kuterovac, ovlašteni agronom i poseban savjetnik za svinjogojstvo.
Naglašava da se proizvodnja svinja na malim gospodarstvima smanjuje od pojave afričke svinjske kuge 2023. godine kada su postroženi uvjeti držanja svinja.
“Mnogi mali proizvođači ne mogu ispuniti te uvjete pa napuštaju proizvodnju, a nema novog investicijskog ciklusa koji bi nadomjestio pad proizvodnje. Tih malih proizvođača je puno pa je ta brojka značajna. Sadašnja situacija oko ASK potvrđuje da se uvjeti za uzgoj svinja moraju podići na visoku razinu biosigurnosti. To je jedini način da se uopće možete baviti svinjogojstvom.”
Zbog toga će, smatra Kuterovac, tradicijski način uzgoja svinja smanjivati se, a time i broj malih proizvođača.
“Još uvijek proizvodimo značajnu količinu svinja na malim gospodarstvima, ali zbog ASK tamo će doći do pada. To se može nadomjestiti jedino novom proizvodnjom, a ako do toga ne dođe, jednostavno je nećemo imati”, upozorava Kuterovac. (N1)
