Neočekivana kriza goriva uzdrmala je svakodnevicu u zemlji poznatoj po naftnom bogatstvu
Iako je država s najvećim zalihama energenata na planetu, Rusija već nekoliko tjedana prolazi kroz ozbiljnu krizu s gorivom, uzrokovanu napadima ukrajinskih dronova na rafinerije. Krajem rujna napadi su zatvorili 38 posto svih rafinerijskih kapaciteta u zemlji, zbog čega je ruska vlada nedavno produljila zabranu izvoza benzina i dizela do kraja ove godine. U međuvremenu, zamjenik premijera Aleksandar Novak 1. listopada uvjeravao je da je situacija s benzinom u zemlji “potpuno pod kontrolom”, ali, recimo, na anektiranom Krimu vlasti su uvele ograničenje cijena i ograničile mjesečnu prodaju benzina na najviše trideset litara.
Kombinacija nekoliko čimbenika pridonijela je ovako lošoj situaciji. Kasno ljeto i rana jesen tradicionalno su sezone najveće potrošnje, zbog sezone žetve u poljoprivredi i vrhunca godišnjih odmora, tako da su se i prije događali poremećaji na tržištu goriva tijekom tog razdoblja.
No sada je novi faktor pogoršao krizu: od početka kolovoza ukrajinske oružane snage provode intenzivne napade na ruske rafinerije nafte. Tijekom proteklih nekoliko mjeseci napadi dronovima pogodili su rafinerije Uhta, Rjazan, Saratov, Volgograd, Sizranj, Novokujbiševsk, Samara, Slavjansk, Ilski, Novošahtinski, Afipski i nekoliko drugih. Ukupno je pogođeno najmanje 16 od 38 takvih postrojenja, a neka su napadnuta više puta. Zajedno, ta postrojenja čine do 20 posto ukupne prerade nafte u Rusiji, a proizvodnja benzina pala je za otprilike deset posto, prema izvoru iz naftne industrije koji je govorio za dnevnik Kommersant.
Rusija živi od prodaje energenata. U ovoj godini očekuje blagi pad izvoza nafte, ali i potencijalni dvoznamenkasti pad prihoda od izvoza nafte i plina, objavilo je Ministarstvo gospodarskog razvoja u najnovijim prognozama. Izvoz nafte smanjit će se u 2025. godini za 2,08 posto, na 240,1 milijun tona, što još uvijek ne dovodi u kritičnu situaciju režim Vladimira Putina, no, malo po malo, nagriza socijalnu situaciju.
Međutim, gubitak tolikih rafinerija tijekom duljeg razdoblja tijekom vrhunca sezone nije mogao ne utjecati na ravnotežu na tržištu. Kriza se potom proširila i na maloprodaju, pa je u rujnu nestašica benzina dosegla otprilike 400.000 tona od standardne mjesečne ponude od dva milijuna tona, objavio je Kommersant. Kao rezultat toga, mnoge benzinske postaje bile su prisiljene na zatvaranje. Neovisni igrači su posebno teško pogođeni: da bi bili profitabilni, potrebna im je marža od najmanje pet rubalja po litri, ali Federalna antimonopolska služba zabranjuje podizanje maloprodajnih cijena iznad inflacije. Kao rezultat toga, velike tvrtke održavaju svoje maloprodajne cijene ispod veleprodajnih cijena, istiskujući manje konkurente s tržišta.
Najteža je situacija na Dalekom istoku, ali nestašica goriva primjećuje se diljem Rusije, primjećuje portal Meduza i nabraja gdje: u Moskvi, Moskovskoj oblasti, Nižnjenovgorodskoj, Lenjingradskoj, Lipeckoj i Belgorodskoj oblasti, Stavropoljskom kraju i drugim saveznim subjektima. Ali vlasti u spomenutim regijama još uvijek ne poduzimaju tako radikalne korake kao na anektiranom Krimu.
Budući da se Putina ne smije kritizirati, ulogu vjetrobrana na sebe je preuzeo zamjenik premijera Aleksandar Novak, koji je najavio da će vlada produljiti zabranu izvoza benzina do kraja godine, a također će uvesti embargo na izvoz dizelskog goriva za neproizvođače. On je situaciju u industriji opisao kao “blagi nedostatak naftnih derivata, koji se pokriva akumuliranim zalihama” i napomenuo da je “ukupna bilanca i za rujan i za listopad izazovna”. Dodao je da rusko Ministarstvo energetike, naftne tvrtke, Ruske željeznice i Ministarstvo prometa rade na povećanju obujma proizvodnje i zadovoljavanju tržišne potražnje.
Stručnjaci očekuju da bi se, s obzirom na završetak vrhunca poljoprivredne sezone i ostanak na snazi izvoznih ograničenja, situacija s opskrbom gorivom trebala stabilizirati do kraja listopada ili početka studenoga, a u najgorem slučaju vlada još uvijek ima na raspolaganju niz regulatornih alata. U međuvremenu, opskrba gorivom iz Bjelorusije pruža određeno olakšanje, što je tragikomično jer inače Rusija osigurava gorivo Bjelorusima.
The Economist je objavio da ukrajinski napadi imaju snažan utjecaj na percepciju rata među običnim Rusima, ali također su pomogli promijeniti Trumpov pogled na ratne izglede Ukrajine. Krajem rujna, nakon sastanka s Volodimirom Zelenskim tijekom Opće skupštine UN-a, Donald Trump je neočekivano izjavio da je “Ukrajina, uz podršku Europske unije, sposobna boriti se i vratiti sav svoj teritorij unutar svojih bivših granica, a možda čak ići i dalje”.
Sociološki centar Levada i Novaya Gazeta odlučili su testirati puls nacije i postavili su Rusima pitanje koje je trebalo otkriti njihove osjećaje o sadašnjosti. Treba uzeti u obzir da su morali biti oprezni jer sudovi po kratkom postupku šalju u zatvor svakoga tko javno dovodi u pitanje državnu politiku. Pitanje je glasilo: “Kakav osjećaj u vama budi vaš trenutačni život?” Ispalo je da je optimista 52 posto, ali četvrtina su tjeskobni ili pesimisti.
“Sveukupno, slika je takva da gotovo točno polovica ljudi danas ima jasno pozitivne osjećaje o životu. Druga polovica je, jasno, negativna i potpuno ravnodušna (što je, iskreno, još gore od negativnog). A s ovim skupom društvenih osjećaja, vodstvo zemlje namjerava postati svjetski lider. Ozbiljno?” glasi zaključak istraživača.
Ako vlada nestašica benzina, barem ne nedostaje alkohola. Rusija je proizvela gotovo 16,4 milijuna dekalitara alkoholnih pića, uključujući pivo, jabukovaču, kruškovicu i medovinu, što predstavlja međugodišnje povećanje od 3,1 posto. Ovaj pozitivni trend nastavlja se već pet mjeseci, iako se rast usporava, a potaknule su ga proizvodnja vina i nove kategorije žestokih pića koja postaju moderna među potrošačima, javljaju ruski mediji. (R. Bajruši, jutarnji.hr)