Australske tropske prašume postale su prve na svijetu da ispuštaju više ugljika nego što ga upijaju, pokazalo je novo istraživanje koje povezuje taj trend s klimatskim promjenama.
Prašume se obično smatraju takozvanim “ponorima ugljika”, jer apsorbiraju više emisija nego što ih ispuštaju – novi rast drveća nadoknađuje ugljik koji oslobađaju stabla koja uginu, prenosi BBC.
No, istraživanje temeljeno na podacima iz šuma u saveznoj državi Queensland otkrilo je da su ekstremne temperature uzrokovale veći broj odumrlih stabala nego novih izdanaka.
“Šume pomažu ublažiti učinke klimatskih promjena”
Glavna autorica studije, objavljene u znanstvenom časopisu Nature, dr. Hannah Carle sa Sveučilišta Western Sydney, upozorila je da nalazi imaju značajne posljedice za globalne ciljeve smanjenja emisija, koji se djelomično oslanjaju na sposobnost ekosustava, poput prašuma, da apsorbiraju ugljik.
“Trenutačni modeli vjerojatno precjenjuju sposobnost tropskih šuma da pomognu u nadoknađivanju emisija iz fosilnih goriva”, rekla je dr. Carle.
Zbog manjeg broja novih stabala, debla i grane mrtvih stabala, poznate kao drvena biomasa, postale su izvori emisija ugljika, a ne njegovi apsorberi, otprilike prije 25 godina.
“Šume pomažu ublažiti najgore učinke klimatskih promjena apsorbirajući dio ugljikova dioksida koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, no naše istraživanje pokazuje da je ta funkcija ugrožena”, dodala je dr. Carle.
Prema njezinim riječima, povećani broj odumrlih stabala u posljednjim desetljećima izravno je povezan s klimatskim promjenama – porastom ekstremnih temperatura, suhoćom zraka i učestalim sušama.
Na temelju 49 godina podataka prikupljenih u 20 šuma u Queenslandu, izvješće je također otkrilo da su porast broja i jačine tropskih ciklona uzrokovali dodatna oštećenja i usporili rast novog drveća.
“Imamo dokaze da su australske vlažne tropske šume prve takve na svijetu koje pokazuju ovu promjenu u drvenoj biomasi. To je doista značajno. Moglo bi biti svojevrsno upozorenje – kao kanarinac u rudniku ugljena”, kaže dr. Carle.
Australija – ponajveći zagađivač na svijetu
Stariji autor studije, profesor Patrick Meir, rezultate je opisao kao vrlo zabrinjavajuće, rekavši kako je vjerojatno da će sve tropske šume reagirati na sličan način, ali i dodao da će biti potrebno više podataka i istraživanja kako bi se točno procijenio opseg problema.
Australija, jedan od najvećih svjetskih zagađivača po glavi stanovnika, nedavno je objavila nove ciljeve smanjenja emisija, obvezala se da će u sljedećih deset godina smanjiti emisije za najmanje šezdeset i dva posto u odnosu na razine iz 2005.
Unatoč tome, zemlja se i dalje suočava s globalnim kritikama zbog nastavka oslanjanja na fosilna goriva, budući da je vlada dopustila jednom od najvećih australskih plinskih projekata, Woodsideovu projektu North West Shelf, da nastavi s radom još četrdeset godina.
Prošlog je mjeseca novo izvješće o utjecaju klimatskih promjena pokazalo da je Australija već dosegnula porast temperature viši od 1,5 stupnjeva te da nijedna zajednica neće biti pošteđena lančanih, istodobnih i međusobno povezanih klimatskih rizika. (N1info)
