Izmjenama pravilnika će se korištenje mobitela u osnovnim školama, osim na nastavi, zabraniti i tijekom odmora, uz iznimke korištenja u edukativne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba, najavila je u ponedjeljak posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin.
Već sada škole su jedino mjesto gdje djeca ne smiju koristiti mobitele, ali to je za sada samo pod nastavom, a izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama će se za osnovne škole propisati da se ne mogu koristiti ni tijekom odmora, kazala je Šimetin na okruglom stolu „Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?“ u organizaciji saborskog Kluba nezavisnih zastupnika.
Za srednje škole, dodala je, tražit će se neki drugi model.
Održavanje okruglog stola u Hrvatskom saboru potaknula je nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja smatra da bi se reguliranje korištenja mobitela u školama na državnoj razini trebalo urediti zakonom.
Stoga je u proceduru uputila prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, o kojem će Sabor raspravljati u srijedu i koji je, kako je naglasila, dobio potporu više od jedne petine zastupnika.
„Mnoge zemlje već su krenule u tom smjeru, a otišle su i korak dalje pa se u Europskom parlamentu govori i o reguliranju korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 ili 16 godina, ovisno o zemlji”, naglasila je zastupnica Selak Raspudić.
Izmjene Pravilnika u pripremi, a ubrzo u proceduri
Savjetnica Šimetin, međutim, ističe kako reguliranju upotrebe mobilnih telefona nije mjesto u zakonu, kao što zakonom nisu regulirana ni druga neprihvatljiva ponašanja učenika, već to treba regulirati pravilnikom, kojim se ujedno propisuje na koji način škole to mogu provesti.
Izmjene Pravilnika su u pripremi i bit će brzo u proceduri, za mjesec do dva. A osim dijela vezanog za korištenje mobitela, donijet će još jednu novost, ograničavanje prava roditelja da opravdaju izostanak učenika s nastave do tri dana, na dva do tri puta u polugodištu, umjesto dosadašnjeg neograničenog broja, najavila je Šimetin.
Ravnateljica Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar i potpredsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Nataša Vibiral pozdravlja inicijativu, no smatra da bi trebalo razdvojiti osnovne i srednje škole.
Kaže kako nije za potpunu zabranu u srednjim školama, nego za kontrolirano korištenje. „Lako je zabraniti, ali tko će to provesti u djelo, tko će to kontrolirati? Učenici u mobitelima imaju autobusne karte, plaćaju mobitelima gablece itd.”, rekla je.
Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev kazao je da, iako su ograničenja uporabe mobitela u školama nužna, rješenje treba tražiti i u razvoju digitalne pismenosti, sigurnosne kulture i odgovorne uporabe tehnologije kod djece. „Na odraslima je da djeci pokažu kako tehnologija može biti alat za stjecanje novih znanja, razvijanje kreativnosti i povezivanje , a ne zamjena za stvarni život”, naglasio je.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić također pozdravlja dodatnu regulaciju, iznoseći rezultate nedavnog istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u sklopu projekta „Alati za moderno doba” , na uzorku od 2000 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole u 16 županija.
Mobiteli ne smiju postati zamjena za druženje, obitelj, igru
Radnim danom 40 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 11 posto pretjerano koristi videoigre. Vikendom se te brojke značajno povećavaju, pa tako 62,3 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 30 posto više od tri sata igra videoigre, navela je.
„Potrebno je da mobiteli ne postanu zamjena za druženje, obitelj i igru”, naglasila je.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić rekao je da istraživanje koje su proveli pokazuje da 85 posto nastavnika podržava određenu zabranu mobitela u školama, a da su pritom najviše tome skloni nastavnici informatike.
Kada je riječ o učenicima naveo je da je 52 posto učenika petih i 34 posto učenika sedmih razreda za reguliranje korištenja mobitela.
Dodao je i kako 42 posto učenika trećih razreda srednjih škola govori da je utjecaj digitalnih tehnologija na njihovo učenje negativan, a 36 posto da je negativan na kvalitetu njihova slobodnog vremena.
„Drago mi je da će se u Hrvatskom saboru, mjestu u kojem se raspravlja o najtrivijalnijim i najglupljim temama, napokon početi raspravljati o važnim temama za djecu, mlade i cijelo društvo”, poručio je Jokić.
Važno djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je na nacionalni dogovor i postizanje jasnog okvira i standarda u odgoju i obrazovanju za svu djecu. Naglasila je kako je izuzetno važno da se pred djecu stave jasna pravila i očekivanja, ali i da se djecu uključi u donošenje odluka.
„Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, no vremensko ograničenje nije jedina zaštita od posljedica digitalnog okruženja. Važno je djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju, a osim toga potrebna je edukacija djece, mladih i roditelja,odnosno medijska pismenost svima nama”, rekla je Pirnat Dragičević.
Sudionici okruglog stola, predstavnici ministarstava i struke također su upozorili na negativan utjecaj prekomjerne upotrebe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih, od problema sa snom, pažnjom, koncentracijom i međuljudskim odnosima, pa do ozbiljnih simptoma tjeskobe, depresivnosti i stresa.
Ukazali su i na gubitak interesa za čitanje, nedovoljan razvoj govorne i pisane komunikacije, poremećaja vida kao i nedovoljnu fizičku aktivnost te pretilost, te potrebu za većom ponudom alternativnih besplatnih sadržaja djeci i mladima.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, koje je 2022. proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo među učenicima petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, 12 posto njih problematično koristi društvene mreže, što znači da sami primjećuju da su ovisni, te da se osjećaju nelagodno, anksiozno i nervozno ako im nije dostupan mobitel i društvene mreže, zaključeno je, među ostalim, na okruglom stolu. (N1)
