Brojke su živnule i povećale rejtinge dvije vladajuće stranke, iako treba napomenuti da je anketa provedena od 4. do 6. studenog, nakon incidenta na splitskim Blatinama, a prije onog u Zagrebu i prosvjeda na splitskoj rivi. Mjesec studeni u znaku je spomena na žrtvu Vukovara i Škabrnje, ovogodišnji i u znaku incidenata na Danima srpske kulture – koji su za mnoge provokacija. Stvorilo je to podjele u društvu, a u nastavku pogledajte kako je utjecalo na rejtinge političara i stranaka.
Da su izbori provedeni početkom studenog HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka HDZ je zabilježio izbor od 27 posto (u odnosu na 26,2 posto iz listopada). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 23,5 posto (prema 22,7 posto iz listopada).
Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,7 posto (prema prošlomjesečnih 11,1 posto). Most je na četvrtom mjestu s 5,8 posto podrške (u odnosu na 6,6 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora su dvije stranke: Domovinski pokret (prema 2,2 posto iz listopada) i stranka Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto iz listopada).
Slijedi Domino s 1,4 posto (prema prošlomjesečnih 1,8 posto).
Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju“ HDZ i SDP (malo više od 50 posto birača). Dobitnici mjeseca studenog su četiri stranke: HDZ i SDP (obje s +0,8 postotnih bodova), te DP (+0,4) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Gubitnici studenog su: Most (-0,8 postotnih bodova) i Možemo (-0,5 postotnih bodova).
Ostale političke stranke grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto. U prvoj skupini iznad 1 posto su tri stranke: IDS (1,3 posto), Pravo i pravda (1,3 posto), Centar (1,0 posto).
Ispod 1 posto su: Nezavisna platforma Sjever (0,8 posto), HSS (0,7 posto), HNS (0,6 posto), Hrvatski suverenisti,
HSU i HSLS (sve tri po 0,5 posto), te Fokus 0,4 posto. Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 2 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,3 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,8 posto iz listopada).
U odnosu na istraživanje u studenom prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih pet stranaka tri su u rezultatskom plusu (Možemo +1,7 postotnih bodova, SDP +1,2 postotna boda, HDZ +0,4 postotna boda), dok su dvije zabilježile negativni međugodišnji saldo (DP -0,8 postotnih bodova, Most -0,6 postotnih bodova).
Dvojac i dalje najpozitivniji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 29,1 posto ispitanika (u odnosu na 28,6 posto iz listopada). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 14,6 posto (prema 15,5 posto iz prošlog mjerenja u listopadu). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 3,5 posto (prema prošlomjesečnih 4 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Ivan Anušić (u listopadu 2 posto). Na petom je mjestu Marija Selak Raspudić s izborom od 2 posto (u listopadu 1,3 posto). Dalje slijede Sandra Benčić i Božo Petrov (po 1,8 posto),
Ivana Kekin (1,6 posto), Dalija Orešković (1,2 posto) i Ivan Penava (1,1 posto).
Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, DP, DOSIP i NL Marije Selak Raspudić).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih isti dvojac
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,1 posto (u odnosu na 33,6 posto iz listopada). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 9,7 posto (u listopadu 8,8 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 5,7 posto (u listopadu 5,5 posto).
lijedi Vili Beroš s izborom od 3,6 posto (u listopadu 2,9 posto), dok je Tomislav Tomašević peti izbor s 3,4 posto. Šesti izbor na ovoj ljestvici je Ivan Penava 2,9 posto, dok je s 2,7 posto Dalija Orešković na sedmom mjestu.
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Gordan Jandroković (1,3 posto), Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić (oboje po 1,2 posto).
Smjer kretanja zemlje
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom studenog podupire 17,9 posto građana (preme 18,5 posto iz listopada; početkom srpnja ususret koncereta M.P. Thompsona i probuđenog domoljubnog zanosa razina društvenog optimizma je bila na 29,8 posto, a to je ujedno bila i najveća vrijednost još od vremena početka COVID-a 2020. godine).
Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 72,3 posto (prema 69,9 posto u listopadu). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,7 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 49,4 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina skoro upola niža i iznosi 26,4 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 11,4 posto; SDP 7,9 posto; Možemo 5,9 posto). (rtldanas.hr)
